Kocijas presjeca Gordijev čvor?

„Gornja Makedonija" – to je magična formula koja bi nakon 27 godina mogla da riješi spor oko imena između Atine i Skoplja. To je ono što je grčka strana signalizirala još u januaru, na poslednjoj rundi pregovora uz posredovanje Ujedinjenih nacija. Grčki mediji izvještavaju da se očekuje da će se ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas u Skoplju založiti za to kompromisno rješenje. Grčka strana pritom ne želi da se ime prevodi. Zašto ne? „To je takođe znak iracionalnog razmišljanja, što je gotovo tipično za našu percepciju spora oko imena u poslednjih nekoliko godina", žali se Spiros Danelis, član Socijaldemokratske liberalne stranke To Potami, u intervjuu za DW. Taj umjereni političar kaže da ne razumije takav način razmišljanja. Sa druge strane: „Ako je kompromisna formula 'Gornja Makedonija' zaista prihvaćena od obje strane, onda bi trebalo da dođe do izražaja."

Pitanje je da li će Makedonija prihvatiti izraz „Gornja Makedonija". Čak i ako se to dogodi, spor oko imena neće biti automatski riješen, upozorava Jorgos Cogopulos sa univerziteta Trakija. Važnije od uspjeha pregovora jeste pitanje da li će susjedna zemlja svoje buduće ime unijeti u svoj ustav, kaže Cogopulos. Pored toga, ustav mora biti izmijenjen i tako da bi bilo koji teritorijalni zahtjev prema Grčkoj bio isključen. „Međutim, ne mislim da bi Skoplje bilo spremno da promijeni sopstveni ustav, tako da nisam optimista kao vladini političari u Atini", kaže Cogopulos.

Prijetnje ministru spoljnih poslova

Sa grčke tačke gledišta, postoje istorijski razlozi za strah da bi jednog dana Makedonija mogla da traži pravo na istoimenu sjevernu provinciju Grčke i njen glavni grad Solun. Iz tog razloga, Atina nije priznala susjednu zemlju sa njenim u ustavu zacrtanim imenom „Republika Makedonija", već samo pod privremenom imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM). O rješenju spora oko imena pregovara se od 1991. i Atina se dugo suprotstavljala svakoj upotrebi pojma Makedonija u državnom nazivu susjedne zemlje. U međuvremenu se na političkom nivou šalju signali spremnosti na kompromis – ali to ne odgovara uvijek javnosti: Poslednjih nekoliko mjeseci, stotine hiljada ljudi protestovalo je u Atini i Solunu protiv popuštanja u sporu oko imena. U nedavnoj anketi koju je objavila TV Alfa, 60 odsto ispitanika reklo je da se suprotstavljaju upotrebi riječi Makedonija u državnom nazivu susjedne zemlje. Ipak, 67 procenata želi da se pregovori nastave. „Kompromisno rješenje bez riječi 'Makedonija' nije realno, ali većina ljudi u Grčkoj to ne zna", kaže Cogopulos.

Često se ne završava sve na protestima: početkom februara, grčki ministar spoljnih poslova dobio je prijeteće pismo sa jasnom naznakom da „postoje tri metka za njega i njegovu porodicu". Zamjenik Danelisa takođe prima prijetnje nakon što se javno izjasnio o kompromisnom rješenju u sporu oko imena: nazivaju ga izdajnikom i prijete mu sudom. Prije neki dan je dobio i pismo sa Krita, svog rodnog ostrva. Pošiljalac je nepoznati Panhelenistički oslobodilački front Krita. „Bilo je tu grotesknih stvari", šali se Danelis Ali važno je, kaže, da umereni političari iskoriste vreme i rade za razumno rešenje. Njegov zaključak zato glasi: „Ako i Zoran Zaev uspije da izdejstvuje kompromis kod svog naroda, što nije tako lako, onda ćemo riješiti spor oko imena prije ljeta."

Gordijev čvor

Prema riječima vladinog portparola Dimitrisa Canakopulosa, ministar spoljnih poslova Kocijas izradio je kompletan kompromisni paket u skladu sa stalnom pregovaračkom pozicijom grčke vlade i planira da taj prijedlog precizno razmotri u Skoplju. Grčki mediji izvještavaju da je druga strana formulisala svoje prijedloge za rejšavanje sukoba. Najkasnije do 30. marta, posrednik UN Metju Nimec namjerava da počne još jednu rundu pregovora u Beču. Uostalom, glavni grčki diplomata početkom februara je bio neuobičajeno optimističan, i to pozivajući se na najvećeg Makedonca svih vremena: „Aleksandar Veliki nam je pokazao kako se siječe gordijski čvor".