1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Koalicija voljnih“ će primati izbjeglice?

14. juli 2019

Zemlje poput Mađarske i Poljske ne žele da prime nijednog migranta. Italija ne želi da ih prima sama – i progoni one koji spašavaju migrante iz mora. Berlin ima novu ideju – da se okupe države koje su voljne da pomognu.

https://p.dw.com/p/3M3Ea
Italien Lampedusa | Rettungsschiff Alex Hafeneinfahrt ohne Erlaubnis
Foto: picture-alliance/AP Photo/Ansa/Elio Desiderio

Trgovački brodovi na Sredozemnom moru navodno plove dužim rutama kako bi izbjegli da naiđu na migrante u nevolji – to tvrdi Markus Šildhauer iz Njemačke mornarske misije. Kapetan bilo kog broda ima zakonsku obavezu da pomogne davljenicima, ali u posljednje vrijeme rizikuje da bude optužen za pomoć u krijumčarenju ljudi.

Zato, kako kaže Šildhauer, komercijalni brodovi u širokom luku obilaze pojas između libijske obale i italijanskog ostrva Lampeduze kuda se, najčešće u trošnim brodićima ili gumenim čamcima, kreće najviše migranata.

Nedavno je u Italiji uhapšena njemačka kapetanka Karola Rakete koja je sedamnaest dana kružila morem sa oko pedeset izbjeglica spašenih pred obalom Libije. Rakete je na kraju probila italijansku blokadu i ušla u luku Lampeduze svojim brodom Sea Watch 3 koji pripada njemačkoj nevladinoj organizaciji. Sada joj se sudi zbog pomoći u krijumčarenju ljudi.

Brod druge njemačke organizacije, Sea Eye, dobio je dozvolu da pristupi na Maltu tek kada su se neke države EU, među njima i Njemačka, obavezale da će primiti izbjeglice sa tog broda.

Heiko Maas
Nova inicijativa iz Berlina dolazi od ministra vanjskih poslova Njemačke Hajka MasaFoto: picture-alliance/dpa/L. Ducret

Neodrživ sistem

Evropska unija više nema spasilačke misije u Sredozemnom moru i umjesto toga obučava takozvanu Libijsku obalsku stražu i sarađuje sa njom. Prema svjedočenjima brojnih migranata, ta „straža" zapravo je paravojna banda koja po potrebi sarađuje sa krijumčarima, drži izbjeglice u neljudskim uslovima u kampovima, siluje žene ili prodaje migrante u roblje.

Kriminalizacija onih koji spašavaju brodolomnike i prevoze ih do evropskog kopna uzela je maha sa dolaskom Matea Salvinija na vlast. No italijanski ministar odbrane iz redova desničarske Lege nije prvi zvaničnik koji ukazuje na neodrživo stanje.

Naime, prema Dablinskim pravilima, došljaci moraju da traže azil u onoj zemlji EU u koju su prvo kročili. To pogađa jedino južne članice – u posljednje vrijeme najviše Italiju, ranije Grčku, nešto manje Bugarsku, Španiju i Maltu.

Neslavno su propali pokušaji prije svega zvaničnog Berlina da od vrhunca izbjegličke krize prije četiri godine isposluje obavezujuće kvote prema kojima bi svaka članica EU morala da primi određeni broj ljudi. Tome se opiru najprije zemlje Višegradske grupe.

Symbolbild | Flüchtlinge im Mittelmeer
Izbjeglice u Sredozemnom moruFoto: picture-alliance/dpa/SOS MEDITERRANEE/L. Schmid

Nova ideja

„Treba nam savez onih koji su spremni da pomognu kako bismo imali obavezujući mehanizam za raspodjelu", kaže sada njemački šef diplomatije Hajko Mas (SPD). Dodaje da je Njemačka spremna da redovno preuzima kontigent izbjeglica spašenih u moru. U Berlinu dakle više ne govore o tome da sve države EU treba da primaju izbjeglice, već da o tome treba da se dogovore samo države spremne da pomognu.

Međutim tome se već usprotivio austrijski bivši kancelar Sebastijan Kurc. „Podjela migranata u Evropi je propala", rekao je on. „Opet diskutujemo o idejama iz 2015. godine koje su se pokazale kao nesprovodive."

Kurc, baš kao i mnogi njemački Demohrišćani, smatra da je potrebno „pomrsiti konce beskrupuloznim krijumčarima", ljude nakon spašavanja u moru vraćati tamo odakle su došli, kao i sarađivati sa afričkim državama kako bi se tamo otvorile perspektive.

Novinarka radija Dojčlandfunk Gudula Gojter smatra da je Masov prijedlog dobar – jer je, za razliku od Kurcovog, realan i pomaže odmah.

„Stav Njemačke da bi primila ljude bio bi signal Italiji da nije ostavljena sama sa onima koji su spašeni iz mora", navodi Gojter u svom komentaru. „U zemlji koja se dugo na impresivan način angažovala u spašavanju brodolomnika resantimani jednog Matea Salvinija nikada ne bi pali na tako plodno tle da je Evropa ranije pomogla."

O svim idejama će ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa članica EUimati priliku da razgovaraju u četvrtak (18.7.) na okupljanju u Helsinkiju. Izgledi za neki dogovor su slabi.

nr (dpa, dlf, dw)