Ko će dobiti pomoć nakon poplava?

Podjela prvih platnih kartica tzv. vaučera u Republici Srpskoj počinje od ponedjeljka 7. jula od kada će stanovništvo čiji su stambeni objekti poplavljeni moći iskoristiti njihovu vrijednost u iznosu od 5 hiljada maraka. Cijeli posao u RS vodi Fond solidarnosti čije je i osnivanje izazvalo oprečne reakcije s obzirom da u Upravnom odboru Fonda sjede članovi vlade ovog entiteta.

Mjesne zajednice su još ranije dostavile spiskove poplavljenih koji su proslijeđeni opštinama a na osnovu kojih će se vršiti podjela. Mnogi su i ranije upozoravali da novac neće doći do svih jednako, a slučajno ili ne najglasniji u ovim tvrdnjama su opozicionari u RS.

Prvo su blokirani bankovni računi opština

Problemi su počeli sa blokadom bankovnih računa tokom vanrednog stanja prije mjesec dana od kada se sva sredstva prikupljaju na jedan račun Vlade RS. Zbog političkog rata vladajućeg SNSD-a i SDS-a, bijeljinska regija, koja je pretpjela strahovite štete od poplava dobila je samo dio novca, tvrdi Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine. On kaže da je ovo područje oštećeno za 4 miliona maraka.

"Za tri dana, koliko je bio otvoren račun za Bijeljinu dobili smo 93 hiljade maraka. Imam dokaze. A od svih tih para koje je Vlada RS prikupila dobili smo 15 440 maraka. Ne staviti Bijeljinu u prvu prioritetnu grupu je sramota i to je više politička odluka. Ovim smo oštećeni za 4 miliona maraka."

Političke odluke su očigledno presudile i prilikom dodjele pomoći od strane federalne Vlade. Očit primjer za to je opština Gračanica koja je od Vlade dobila mizernih 35 hiljada maraka za sanaciju štete od poplava dok su druge opštine koje su pretrpjele znatno manje štete dobile i desetorostruko više novca. Zbog toga je opštinsko vijeće Grčanice odbilo novac Vlade uz obrazloženje da bi on bio dovoljan za dodjelu po 0,84 marke po glavi stanovnika opštine.

Vlada Federacije BiH će ispraviti grešku

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić pravdao se nedostakom dokumentacije koja je u tom trenutku bila dostupna kada je riječ o štetama na području Opštine Gračanica. "Vladina komisija će nakon uvida u dokumentaciju predložiti donošenje odluke o eventualnoj ispravci ranije odluke u dijelu koji se odnosi na iznos. Vlada nije donijela odluku na odnosu paušalnih procjena već na osnovu podataka koje su dostavljale opštine", rekao je Nikšić.

Istovremeno na području Tuzle građani čija su imanja uništila klizišta ogorčeni su na vlast jer, kažu, svaki dan se obećava pomoć ali bez rezultata. U naselju Crno Blato u Tuzli očekuju da neko od nadležnih konačno djeluje sa konkretnom pomoći a ne praznom pričom koju slušaju danima. „Vratio sam se, svi kažu sutra. Čekamo neki red. Radili su bageri u nekom drugom naselju pa valjda kada završe doći će ovdje. Svi obećavaju niko ne dolazi“ , „Kažu iza nedjelje....koje nedjelje....Kada stane kiša doći će i snijeg. Svi kažu 'nemojte se brinuti', a kako da se ne brinem“ kažu neki od mještana ovog naselja.

Koliko vrijedi vaučer?

Novca nema ni u jednom budžetu u BiH i pitanje je odakle će se ispuniti obećanja data ljudima u procesu sanacije šteta. Još se čeka na koji način će se odraziti dogovor Vlade RS sa privrednicima u ovom entitetu kada je riječ o prodaji robe za vaučere koji vrijede 5 hiljada konvertibilnih maraka. Ekonomisti upozoravaju da još nije jasno kako će privrednici naplatiti ili obračunati porez na ovu prodatu robu pa se postavlja pitanje da li će platne kartice da vrijede na taj iznos ili će biti umanjene za iznos poreza.

Slična situacja je i u drugim opštinama u BiH, gdje poplavljeno stanovništvo već sedmicama očekuje bilo kakvu pomoć. I dok najugroženiji, Šamac, Maglaj, Doboj, Bijeljina i drugi čekaju pomoć ima i onih koji su iskoristili katastrofalne poplave za ekstra profit - kroz malverzacije sa poplavljenom robom. Ono što je otkrilo Tužilaštvo BiH su malverzacije u banjalučkom Bauweltu, firmi nasljednici OBI-ja. Uhapšeno je nekoliko lica i raspisane su potjernice za vlasnicima firme.

Ove osobe sumnjiče se da su kao pripadnici organizovane kriminalne grupe, iskoristivši stanje prirodne nesreće u BiH, vršili određene malverzacije prilikom sačinjavanja listi o oštećenju robe u pojedinim firmama. To su radili na taj način što su falsifikovali i sačinjavali lažnu dokumentaciju kako bi prikazali veću štetu nego što jeste radi izbjegavanja plaćanja PDV obaveza, a sve s ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi.

Robu tajno izmještali na druge lokacije

„Vlasnici firme Bauwelt, izmjestili su veliku količinu robe namijenjene prodaji, te sačinili lažnu dokumentaciju da je roba uništena u skladištima usljed katastrofalnih poplava, koje su prije 2 mjeseca zahvatile BiH. Roba u vrijednosti od više od 4 miliona KM, tajno je izmještena na druge lokacije, kako bi se prodala i unovčila, a uz pomoć zaposlenog u Upravi za indirektno oporezivanje, sačinjena je lažna dokumentacija da je roba oštećena i uništena u poplavama, kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a i dadžbina na navedenu robu u iznosu od oko 1,5 miliona KM, za koje su oštećeni budžet i građani naše zemlje“, kažu u Tužilaštvu BiH.

Uhapšen je jedan inspektor Uprave za indirektno oporezivanje koji je bio uključen u cijeli slučaj a portparol UIO Ratko Kovačević kaže da će se čekati razrješenje ovog predmeta:"U konkretnom slučaju, prema nalogu Sektora za poreze izvršiće se potpuna kontrola, znaće se tačno činjenično stanje kada je u pitanju i nabavka robe i zalihe i prodaja te po okončanju ove kontrole imaćemo čistu situaciju kada su u pitanju sve zalihe."

Ima li Tužilaštvo dovoljno kapaciteta?

I sada je pitanje koliko je takvih firmi i pravnih subjekata koji su iskoristili prirodnu nesreću kako bi ostvarili dodatnu zaradu i da li Tužilaštvo BiH ima uopšte kapacitet da sve privede licu pravde.

Kako prenose pojedini mediji, prema nepotvrđenim informacijama istrage Tužilaštva sprovode se u još nekim gradovima širom BiH, kompanijama ali i prema fizičkim licima koja su pokušala da tokom prirodne nesreće koja je zadesila BiH u maju ove godine, pribave nezakonito materijalnu korist. Na sve ovo Tužilaštvo BiH upozoravalo je tokom i neposredno nakon poplava, upravo kako bi se izbjegle bilo kakve zloupotrebe tokom trajanja vanrednog stanja u BiH.