Ko se boji Roze Luksemburg? | Politika | DW | 15.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ko se boji Roze Luksemburg?

Socijaldemokratkinja, spartakistkinja, komunistkinja, revolucionarka - o 1919. ubijenoj Rozi Luksemburg mišljenja se do danas razilaze. Za neke je ona bauk, za druge uzor. To važi i za njenog suborca Karla Libknehta.

Njemačka prije sto godina: Prvi svjetski rat je tek završio, car je pobjegao, ali mira još nema. Doduše je socijaldemokrata Filip Šajdeman 9. novembra 1919. u Berlinu proglasio republiku, ali revolucija koju su započeli vojnici, uz podršku radnika, se nastavlja. I ljudi i dalje umiru - jer sada Nijemci pucaju na Nijemce u borbi oko oblika države. U januaru 1919. se situacija zaoštrava. Dolazi do onoga što će u istoriju da uđe kao Spartakistički ustanak.

Gotovo svakodnevno dolazi do masovnih demonstracija. Provizorna vlada je koalicija Socijaldemokrata (SPD) s radikalnim Nezavisnim socijaldemokratima (USPD), a na čelu joj je predsjednik Socijaldemokratske partije Fridrih Ebert. Vlada se nalazi pod velikim pritiskom ulice. Krajem godine Komunistička partija Njemačke (KPD) taj pritisak još pojačava. Najvažniji protagonisti su dvoje bivših socijaldemokrata: Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

Neostvareni sam o demokratskom socijalizmu

Zbog svog beskompromisnog proturatnog stava njih dvoje su vrlo rano bili izolirani unutar patrije, nakon što je SPD 1914. glasala za podizanje ratnih kredita, potrebnih za finansiranje Velikog rata. Luksemburg i Libkneht su se pridružili USDP-u. U revolucionarnu zimu 1918./19. se nakratko činilo da bi njihov san o socijalističkoj republici savjeta mogao da se ostvari.

Karl Liebknecht

Karl Liebknecht je 1916. godine zbog svog antiratnog stava isključen iz Kluba poslanika SPD-a

Njihov je uzor Rusija. Tamo je već 1917. uspješno provedena socijalistička revolucija, ali je ona vrlo brzo prerasla u diktaturu Komunističke partije. Roza Luksemburg je to odbacivala. Za nju su demokratija i socijalizam neodvojivo povezani jedno s drugim, kaže hamburški istoričar Marsel Boa u razgovoru za DW.

Ideja je bila ne samo da se politika oblikuje na demokratskim principima, već i privreda. Zato je ona podržavala pokret koji je imao za cilj uspostavljanje socijalističkih savjeta, ali je odbacivala ideju puča. Taj stav je u početku mogao da se nađe i u programu Komunističke partije. Tamo je stajalo da vlast neće da se preuzme na drugi način nego "uz pomoć jasne, nedvojbene volje velike većine proleterskih masa u Njemačkoj."

"Karl, da li je to još naš program?"

Koju ulogu su u Spartakističkom ustanku u januaru 1919. igrali najprominentniji komunistički ativisti Roza Luksemburg i Karl Libkneht, do danas je sporno među istoričarima. Marsel Boa je uvjeren da je inicijalni impuls došao od strane revolucionarnih snaga unutar tvorničkih hala, a Libkneht se tada "u tom raspoloženju poveo za njima". Cilj je bio da se sruši vlada. Navodno je tada Roza Luksemburg pitala svog suborca: "Karl, da li je to još uvijek naš program?" 

Rosa Luxemburg Beisetzung 1919

Leš Rose Luxemburg je pronađen tek četiri mjeseca nakon njenog ubistva, sahranjena je u junu 1919. godine

Ta priča daje da se nasluti s koliko su muke i unutrašnjih nedoumica Luksemburg i Libkneht pokušavali pronaći pravi kurs. Njihovom nasilnom smrću je podijeljenost unutar ljevice ušla u novu fazu.

15. januara su njih dvoje brutalno ubijeni. Vojnici desničarskih dobrovoljačkih odreda, koji su stajali pod komandom vladajućeg SPD, ubili su Libknehta - sa službenim obrazloženjem da se on nalazio "u bijegu". Nešto kasnije je ubijena i Roza Luksemburg, a njen je leš bačen u jedan berlinski kanal.

"Sloboda je uvijek sloboda za one koji drugačije misle"

U spomen na nju su socijalisti i komunisti počeli da organizuju svake godine tihe demonstracije. Najčešće druge nedjelje u mjesecu su hiljade ljudi išle u mimohodu do spomenika socijalistima u berlinskoj četvrti Fridrihsfelde. Za vrijeme podjele Njemačke je to u DDR-u bio ritual naređen od strane Komunističke partije - i to proturječan ritual. Tu su naime vlastodršci slavili dvoje aktivista koji su za života striktno odbacivali partijsku diktaturu. A upravo to je bio DDR sa svojom svemoćnom Socijalističkom jedinstvenom partijom Njemačke (SED) od prvog dana.

Karl Liebknecht Rede in Berlin 1918

Karl Liebknecht na jednim od brojnih demonstracija tokom revolucionarne 1918/1919.

Stručnjak za komunizam Marsel Boa podsjeća da su se u kasnoj fazi DDR-a disidenti često pozivali na Libknehta i Luksemburg. Godinu dana prije pada Berlinskog zida 1989. oni su na tradicionalnom okupljanju uputili izazov vladajućem režimu. Na transparentima su zahtijevali temeljitu promjenu društva i pritom citirali Rozu Luksemburg i njenu vjerovatno najpoznatiju izjavu kojom je ona kritikovala rusku revoluciju: "Sloboda je uvijek sloboda onih koji drugačije misle."

Fondacija Luksemburg

Danas uspomenu na lik i djelo popularne ali i sporne Roze Luksemburg održava prije svega fondacija koja nosi njeno ime. Njena predsjednica je Dagmar Enkelman i ona smatra da je davanje tog imena fondaciji koja je bliska njemačkoj stranci Ljevice "barem malim dijelom ispravljanje nepravde". Za vrijeme DDR-a je Luksemburg bila pretvorena u spomenik, kaže Enkelman u razgovoru za DW. Ali njenim teoretskim radom, njenim stavovima koje je objavljivala u novinskim člancima ili zapisivala u brojnim pismima, malo se tko bavio.

S pogledom na izbore za Evropski parlament u maju, Enkelman upozorava na čini se vječnu podjelu unutar ljevice. Zasad je još nejasno da li će se uopće uspjeti oformiti jedinstvena frakcija u parlamentu nakon izbora. Za razliku od njih, desnica je tu brža i pokazuje veću dozu jedinstvenosti, kaže ova nekadašnja poslanica Ljevice u njemačkom Bundestagu. Iskustvo posljednjih 200 godina pokazuje "da je ljevica uvijek vrlo brza, kada treba da se podignu barikade između različitih krila", a stalno se zapostavlja "ono što nas ujedinjuje". To je bilo isustvo i Roze Luksemburg - što je ona platila životom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije