Ko može pobijediti Macrona? | Politika | DW | 28.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Francuska

Ko može pobijediti Macrona?

Gotovo 150.000 članova francuskih Republikanaca početkom decembra bira svog predsjedničkog kandidata. Politička konkurencija im ne ostavlja mnogo prostora za djelovanje. Posljedica: stranka se pomiče udesno.

U Francuskoj su predsjednički izbori ranije postajali uzbudljivi tek u drugom krugu glasovanja. Tada su birači morali odlučiti da li u Jelisejsku palatu radije žele poslati socijalistu ili konzervativca. S posljednjim predsjedničkim izborima ovaj stari dualizam je okončan.

2017. niti jedan od dvaju političkih pravaca nije prošao u drugi krug izbora. Umjesto njih u drugi krug su ušli nezavisni Emmanuel Macron i ekstremna desničarka Marine Le Pen. Korupcijski skandal prethodno je urušio dotadašnje dobre ankete konzervativnog bivšeg premijera Françoisa Fillona.

Šest mjeseci uoči sljedećih predsjedničkih izbora u aprilu 2022. politički promatrači trenutno doživljavaju déjà vu: mjesecima su agencije za istraživanje javnog mnijenja predviđale da će u drugom krugu ponovo biti Macron i Le Pen - ili čak doći do dvoboja između Macrona i desničarskog ekstremiste Érica Zemmoura. Ovaj publicista je u utrku ušao kao politički autsajder i vodi kampanju zasnovanu na rasističkim i islamofobičnim primjedbama. 

Éric Zemmour

Éric Zemmour

Stranka se pomiče udesno

Njegov uspjeh predstavlja opasnost za Marine Le Pen, koja u poređenju sa Zemmourom slovi kao umjerenija. Ali on se također fokusirao i na buržoaziju, analizira istraživač desnog ekstremizma Jean-Yves Camus: "Zemmour ne samo da veže za sebe birače Le Penove, nego i posebno stare i konzervativne pristaše Republikanaca (Les Républicainsa), koji su 2017. glasali za predsjedničkog kandidata Fillona”, kaže Jean-Yves Camus, istraživač iz pariške fondacije Jean-Jaurès u intervjuu za DW.

Zemmour se još nije službeno izjasnio o kandidaturi za predsjednika, no to bi moglo biti samo pitanje dana. "Republikanci s jedne strane imaju umjerene pristaše koji bi glasali za CDU u Njemačkoj, ali također imaju birače koji bi simpatizirali AfD. Također među konzervativcima danas ima glasača, koji kada je riječ o pitanjima migracije i politike identiteta, više ne mogu biti označeni kao umjereni", ističe politolog Camus.

Natječe se pet kandidata

Tri TV debate uoči glasovanja pokazale su koliko je teško imati neovisan profil za pet predsjedničkih kandidata. S jedne strane postoji pritisak predsjednika Macrona, koji je prije nekoliko godina u svoj tabor doveo konzervativce i privukao bivše Sarkozyjeve suradnike, poput premijera Jeana Castexa, na istaknute položaje. S druge strane, tu je ekstremna desnica sa svojim radikalnim programom.

Zbijeni između ova dva pola, kandidati Sarkozyjeve stranke su se odlučili skrenuti udesno. Bivši povjerenik EU Michel Barnier u predizbornoj kampanji oštro kritizira Bruxelles i govori kako za Francusku želi "povratiti kontrolu". Barnier poziva na moratorij na politiku useljavanja i azila. Ovaj 70-godišnjak također je kritičan prema Schengenskom sporazumu.

Frankreich TV-Debatten Partei Les Republicains | Valerie Pecresse

Valerie Pecresse želi postati prva francuska predsjednica

Sve su glasnije kritike na račun EU

Od Valérie Pécresse i Xaviera Bertranda također ne treba očekivati ​​izbornu kampanju koja je naklonjena EU-u, kakvu je Macron vodio prije pet godina. Prema anketama, oba političara dosad uživaju najveću potporu u stanovništvu. No i oni su zaoštrili svoj diskurs. Bertrand, koji je u ljeto bio uz čelnika CDU-a Armina Lascheta i bio u posjetu njegovoj predizbornoj kampanji u Aachenu, sada također truje atmosferu istupima protiv EU i zahtijeva jaču nacionalnu državu. On želi pooštriti zakone za imigrante i odbiti iizdavanje boravišne dozvolu migrantima, čak i nakon godina boravka u Francuskoj. Imigracija bi se trebala odvijati samo putem sustava kvota.

Bivša ministrica proračuna Pécresse, koja je 2019. napustila stranku zbog desnog kursa tadašnjeg čelnika stranke Laurenta Wauquieza, također ima slične akcente. Ova 54-godišnjakinja također poziva na moratorij na useljavanje - iako manje strog od Barnierovog - i želi se oštrije boriti protiv ilegalne migracije.

Nema favorita na vidiku

Natjecanje između pet političara za kandidaturu udahnulo je novi život do nedavno paraliziranoj stranci. U roku od deset sedmica broj članova LR-a porastao je s oko 80.000 na gotovo 150.000. Ko će dobiti najveću podršku tokom glasanja je trenutno otvoreno pitanje. Veliki broj novih članova otežava prognoze.

Većina promatrača kao favorite vidi Valérie Pécresse i dvije godine starijeg Xaviera Bertranda. Oboje trenutačno imaju političku odgovornost kao predsjednici regionalnih vijeća - Pécresse u gusto naseljenoj regiji glavnog grada, Bertrand u sjevernoj Francuskoj, gdje je na regionalnim izborima, održanim ljetos, pobijedio Nacionalno okupljanje (Rassemblement Nationala), stranku Marine Le Pen.

 Michel Barnier

Michel Barnier

Prvo izlazak, pa pristup

No kada je riječ o povezanosti sa strankom u to se može sumnjati i u slučaju Pécresse i Bertranda. Kad je njihova stranka nakon nekoliko povijesnih izbornih poraza ležala na podu, oni su istupili iz stranke. Prije nekoliko sedmica su joj ponovo pristupili. 

Bivši pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier cijelo je vrijeme ostao vjeran stranci, ali do sada nije uživao veliku političku podršku u Francuskoj, unatoč tome što je poznat na međunarodnom parketu. Za razliku od kandidata Philippe Juvina i Erica Ciottia neki politički promatrači čak vjeruju da će ovaj 70-godišnjak pobijediti.

Koje teme dominiraju kampanjom?

Nakon izbora predsjedničkog kandidata, izborna kampanja u Francuskoj bi se trebala ubrzati. Nejasno je hoće li Zemmourove teme sigurnosti i migracija i dalje biti u prvom planu. Prema nedavnoj anketi agencije Yougov, većini birača važnije je pitanje kupovne moći.

Zemmourov briljantni uspon također se zasad čini zaustavljenim. Anketa, objavljena ove sedmice, potvrdila je sve veće protivljenje prema njemu među stanovništvom. Više od dvije trećine sada smatra Zemmoura antidemokratskim, rasističkim i opasnim. Istraživač ekstremizma Camus naglašava granice usporedbe između Zemmoura i konzervativnih kandidata koji su skrenuli više desno: "Niko od konzervativnih kandidata za predsjednika ne poriče stvarne probleme integracije migranata, stvarne probleme radikalnog islama ili stvarne probleme stranog utjecaja muslimana u Francuskoj. Ali također znaju da se konkretna politika predsjednika razlikuje od nastupa jednog polemičara."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije