Ko može na sezonski rad u Njemačku?
27. januar 2011
Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih sezonskih radnika u Njemačkoj potpisan je još 1992. godine i od tada je na snazi. Sporazumom su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj na sezonskim poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, šumarstvu i zabavnim parkovima. Hrvatski sezonski radnici su do 2005. godine mogli raditi najduže četiri mjeseca u kalendarskoj godini. Od 2009. najduže zaposlenje za sezonske radnike u ugostiteljstvu i poljoprivredi povećano je s dotadašnjih četiri na šest mjeseci, a sezonskim radnicima u zabavnim parkovima na ukupno devet mjeseci godišnje. Od 1. Januara 2011. godine nema značajnih promjena. Jedina prednost za državljane Hrvatske je ta što će na njemačkom tržištu biti više sezonskih poslova, jer dotadašnji sezonci, državljani osam istočnoevropskih zemalja, novih članica Evropske unije (Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija), od 15. maja mogu u Njemačkoj obavljati bolje plaćene kvalifikovane poslove. Saradnica Njemačke agencije za rad Suzane Šniber (Susanne Schnieber) objašnjava:
“Agencija za rad ima sklopljen Sporazum o zapošljavanju sezonskih radnika samo sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Time je sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj odobreno samo za državljane Hrvatske, ali ne i za radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Pomenute zemlje su takozvane “treće zemlje”, što znači da nisu članice Evropske unije niti Evropskog ekonomskog prostora.”
Mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj imaju i hrvatske medicinske sestre i tehničari na temelju dva sporazuma o zapošljavanju, i to: kao “gostujući radnici” u trajanju od 12 do 18 mjeseci za osobe od 18 do 40 godina starosti, sa i bez položenog stručnog ispita radi usavršavanja i učenja njemačkog jezika. Drugi sporazum odnosi se isključivo na medicinske sestre i tehničare s položenim stručnim ispitom ili priznatim srednjoškolskim obrazovanjem za njegovatelja na duže ili neodređeno vrijeme, što važi i za osobe starije od 40 godina. Kada je riječ o zapošljavanju visokokvalifikovane radne snage kao što su ljekari i informatičari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, važi sljedeće pravilo:
“Odobrenje za rad u Njemačkoj biće im dato samo u slučaju da za to slobodno radno mjesto nisu zainteresovani privilegovani kandidati, odnosno državljani jedne od zemalja Evropske unije”, poručuje Šniber.
Privilegovani novinari, sportaši, umjetnici, manekeni
Posebno pravilo važi za srpske, hrvatske, i bosansko-hercegovačke novinare. Ukoliko od njemačke vlade dobiju akreditaciju za izvještavanje, za prijavu boravka u Njemačkoj nije im potrebna saglasnost Agencije za rad.
Postoji još nekoliko zanimanja za koja važi pomenuto pravilo. U ovu grupu spadaju sportaši, umjetnici, manekeni i fotomodeli, ukoliko u Njemačkoj ispoštuju određene uslove. Tako na primjer, osobe i njihovi pomoćni saradnici koji zadrže stalno mjesto prebivališta u svojoj matičnoj zemlji mogu u Njemačkoj održavati svoja naučna predavanja, kulturne i sportske performanse najduže tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini. Isto važi i za umjetnike koji u Njemačkoj učestvuju na festivalima, muzičkim i kulturnim manifestacijama ili na snimanju filmskih i televizijskih produkcija. Profesionalni sportaši i treneri, stariji od 16 godina, moraju biti angažovani u jednom od njemačkih sportskih klubova, a klub je dužan da im isplaćuje bruto platu koja može pokriti pedeset odsto troškova za zakonom utvrđeno penzijsko osiguranje. U slučaju manekena i fotomodela, poslodavac je obavezan prijaviti Agenciji za rad dotična lica prije nego što započne snimanje.
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Zorica Ilić