Ko je zaslužan za hapšenje Karadžića?

Izvještaj o saradnji institucija RS sa Haškim tribunalom od jula do septembra ove godine predstavlja pomak kada je riječ o ovom pitanju, kažu u Sekretarijatu Vlade RS za saradnju sa Hagom. Za razliku od prethodnih izvještaja, koji su predstavljali sublimiranje svih aktivnosti u ovom se kao pomak navodi hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića 21. jula ove godine, za šta je, kaže Predrag Milićević iz Sekretarijata, dijelom zaslužna i Vlada RS. Iako još uvijek nije stigao zvanični zahtjev na adresu Vlade za pružanje aktivne stručne pomoći u ovom predmetu, Milićević kaže da je vlada spremna za svaki oblik saradnje. «Izdvojio bih i to da je Kancelarija ovog sekretarijata ostvarila aktivnu saradnju sa ukupno 5 advokatskih timova odbrane koji zastupaju lica optužena od strane međunarodnog tribunala u Hagu. Radi sae o konkretnim predmetima pod skraćenim nazivom `Sarajevo`, `Srebrenica` i `Višegrad`.»

«Vlada ne može uzeti zasluge za hapšenje Karadžića»

Međutim u Izvještaju koji se našao u Narodnoj skupštini za bošnjačke političare ima nekoliko podataka za koje smatraju da nisu u skladu sa stvarnim stanjem. Muharem Murselović iz Stranke za BiH kaže da Vlada RS nema zasluga za hapšenje Radovana Karadžića. «Moram odmah da kažem da tu nije velika zasluga Vlade RS nego, kako je to i kazano, da su to odradili Savjet za nacionalnu bezbjednost Republike Srbije, jer su oni na svojoj teritoriji uhapsili Radovana Karadžića. Sve ostale pomoći koje će se vjerovatno desiti kada je u pitanju proces suđenja i pomoć okrivljenim, to će se i dalje vršiti.»

Murselović je zadovoljan činjenicom da je Haški tribunal izrazio opredjeljenje za hapšenje preostale dvojice bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Kada je riječ o zaslugama tačno je da je Nacionalni savjet Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom najzaslužniji za Karadžićevo hapšenje, iako ne treba isključiti ni aktivnosti Vlade RS, kaže član Asocijacije izvještača Suda BiH Mirela Huković- Hodžić. «Sigurno je da je Nacionalni savjet Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom uradio najveći dio posla kada je riječ o hapšenju Radovana Karadžića, ali je vjerovatno i činjenica da je Vlada RS imala neku ulogu u toj akciji. Isto tako za očekivati je da će takva situacija biti i u hapšenju generala Ratka Mladića kojeg još očekujemo.»

U Izvještaju se, osim konstatacija u vezi sa Karadžićevim hapšenjem dodaje i da su predstavnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije, saslušavali u Banjaluci članove porodice haškog optuženika Stojana Župljanina. U izvještaju su pobrojane i akcije EUFOR-a i NATO-a, u kojima su učestvovali i pripadnici MUP-a RS, prilikom pretresa na Palama kuće Liljane Zelen Karadžić i vikendice u Rogatici penzionisanog pukovnika Vojske Republike Srpske (VRS) Petra Ješića zbog sumnje da pripada mreži pomagača haškim optuženicima.