1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je sve na ukrajinskoj listi?

7. novembar 2022

Ukrajina vodi listu osoba za koje Kijev smatra da šire ruske propagandne sadržaje. Na njoj je i političar njemačkog SPD-a Mützenich, koji je taj spisak nazvao „terorističkom listom". Šta se krije iza svega toga?

https://p.dw.com/p/4J8kc
Bundestag vor erster Fraktionssitzung SPD | Mützenich
Rolf Mützenich je spisak ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija nazvao "terorističkom listom"Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs - svima njima je zajedničko to što se nalaze na listi ukrajinskog "Centra za borbu protiv dezinformacija". Optužba: oni šire ruske propagandne narative.

Međutim, na toj listi skoro da nema ozbiljnih propagandista iz ruskih državnih medija - umjesto toga na njoj, čini se, neselektivno i nedosljedno navedene mahom zapadne javne ličnosti. Na listi su šef poslaničke grupe SPD-a Rolf Mützenich i politolog Johannes Varwick - ali, na primjer, nema Sahre Wagenknecht i Gerharda Schrödera.

Na debatnoj konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5.11.), šef parlamentarne grupe SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi" na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine službeno negiralo da postoji „teroristička lista" i da se, prema saznanjima te institucije, protiv Mützenicha ne vodi nikakva istraga, napisao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova.

Protest gegen den Ukraine Krieg von Journalistin Owssjannikowa im russischen TV
Ukrajina smatra da se nalazi i u informacionom ratu - i pokušava ga dobitiFoto: Social Media/picture alliance/dpa

Reakcija na ruski hibridni rat

„Centar za borbu protiv dezinformacija" počeo je sa radom u aprilu 2021. na inicijativu predsjednika Volodimira Zelenskog: „On će postati štit Ukrajine i učiniće sve da postane Crni petak za propagandiste i informacione sabotere unutar i izvan Ukrajine."

Propaganda i dezinformacije bile su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka rata na istoku te zemlje 2014. godine. On se ne vodi samo na bojnom polju, već i u informativnom prostoru, u medijima, na internetu, u Ukrajini, ali i u inostranstvu.

Još tokom protesta na Majdanu u Kijevu, u zimu 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija.

Ukrajina smatra da se nalazi i u informacionom ratu - i pokušava ga dobiti. "Centar za borbu protiv dezinformacija" je samo kontra mjera.

Deutschland Zeltlager aus Protest gegen Kremlchef Putin in Berlin
Na listi je više od 90 predstavnika iz oblasti politike, medija, nauke... koji se optužuju za širenje narativa u skladu s ruskom propagandomFoto: Paul Zinken/ZB/dpa/picture alliance

Analitički centar bez mogućnosti uvođenja sankcija

Irina Vereščuk, koja je u vrijeme osnivanja te institucije još bila članica ukrajinskog parlamenta, a sada je zamjenica šefa vlade, tada je objasnila: "To je koordinacioni centar. On će analizirati informacije, prikupljati ih, obrađivati ih, te potom donositi zaključke o određenim informacijama. To će se uglavnom odnositi na lažne vijesti koje će Rusija širiti i koje već širi, kako bi se podigla svijest i upozorilo na te informacije. To će služiti nama, političarima i vlastima, ali i svim ostalim."

„Centar za borbu protiv dezinformacija" podređen je ukrajinskom Vijeću za nacionalnu sigurnost i odbranu, te stoga predstavlja vladinu agenciju. Međutim, on ne može nametnuti sankcije pojedincima. Na aktuelnoj listi, koja trenuto nije dostupna, optužuje se više od 90 predstavnika iz oblasti politike, medija, nauke i zabave za širenje narativa koji su u skladu s ruskom propagandom

fš/ARD

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu