Ko je Ebrahim Raisi? | Politika | DW | 20.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Portret

Ko je Ebrahim Raisi?

Optužuju ga da je bio dio „komisije smrti“ koja je ubijala protivnike režima. Može biti da predsjedničko mjesto nije Raisijev krajnji domet.

Wahlkampf in Teheran | Foto von Ebrahim Raisi und Ayatollah Ali Chamenei

Raisi (desno) sa Vrhovnim vođom ajatolahom Hameneijem

Pobjeda Ebrahima Raisija bila je tako ubjedljiva da nema potrebe za drugim krugom izbora. A opet, ostaće upamćeno da je izlaznost bila možda i najniža u istoriji. Posmatrači tvrde da su predsjednički izbori od početka bili manipulisani – izglednim protivkandidatima nije bilo dopušteno da se kandiduju, a oni bliski režimu su povlačili kandidature.

Na prošlim izborima 2017. je Raisi izgubio od Hasana Rohanija, umjerenog predsjednika koji, poslije dva mandata, više nije imao pravo da se kandiduje. Smjena u predsjedničkom uredu odigraće se u avgustu.

No za Ebrahima Raisija, tvrdog konzervativca koji ima odlične veze među vjerskim vođama, predsjednička funkcija možda još nije vrhunac političke karijere.

Hiljade pobijenih protivnika režima

Rođen je prije 60 godina u strogoj muslimanskoj porodici u iranskoj metropoli Mašadu, gdje je grobnica Imama Reze – važno mjesto za šiitske hodočasnike. Raisi je prošao teološko obrazovanje i ima rang hodžatoleslama (autoritet islama) – iznad toga je samo ajatolah.

Karijeru je započeto odmah poslije Islamske revolucije 1979. kada je sa samo dvadeset godina postao državni tužilac u Karadžu. Kasnije je bio i sudija, a od 2019. je bio prvi čovjek pravosuđa u zemlji.

Jedna epizoda duboko se ucrtala u biografiju novog predsjednika. Amnesti internešnal ga optužuje da je 1988, kada je zvanično bio zamjenik tužioca na Revolucionarnom sudu u Teheranu, bio dio „komisije smrti" koja je sprovodila egzekucije bez sudske odluke. Tako je pobijeno najmanje pet hiljada protivnika klerikalnog režima, procjenjuje Amnesti.

Nakon objavljivanja tog izvještaja, administracija Donalda Trampa i Evropska unija su 2019. godine stavila Raisija na listu sankcija.

To što je čovjek postao predsjednik umjesto da odgovara za zločine protiv čovječnosti jeste „gorko podsjećanje da u Iranu vlada nekažnjivost", rekla je Anješ Kalamar, generalna sekretarka Amnestija.

Iran | Präsidentschaftswahlen 2021

Ove godine je na predsjedničke izbore izašlo 47 posto glasača

Najveći problemi: Sankcije i ekonomija

Ima nada da će Raisi nastaviti pregovore kako bi se Iran vratio u Atomski sporazum koji je zaključen 2015. godine, ali koji je svojevremeno jednostrano napustio Vašington pod palicom Donalda Trampa. Sporazum predviđa da Iran dozvoljava kontrole nuklearnih postrojenja i da ne obogaćuje uranijum u mjeri potrebnoj za nuklearnu bombu, dok, zauzvrat, zapadne zemlje ukidaju sankcije.

U kampanji je Raisi kritikovao sporazum, no ipak nagovijestio da se na njemu radi: „Poštovaćemo sporazum, ali uslove postavljamo mi, a ne SAD." Postoji i mogućnost da se pregovori o vraćanju sporazuma zaključe prije avgusta kada Raisi ulazi u novu kancelariju.

Uostalom, ekonomske nedaće Irana su se znatno pogoršale povratkom oštrijih sankcija. Novi predsjednik zatiče zemlju koju izjeda inflacija od 40 odsto godišnje. „Patnje našeg naroda zbog nestašica su realne", rekao je on nakon glasanja. Nema sumnje da će ekonomski izazovi, tijesno povezani sa sankcijama, biti najveći problem za Raisija.

Irak Baghdad | Ebrahin Raisi

Raisi kreće u mandat sa podrškom najvažnijeg čovjeka Irana, ajatolaha Alija Hameneija

Sa druge strane, posmatrači očekuju još tvrđu retoriku prema vječnom neprijatelju Izraelu i, možda, dodatno suzbijanje slobode mišljenja u zemlji. Kao šef pravosuđa je Raisi kumovao zabrani upotrebe aplikacije Signal koja služi sigurnoj razmjeni poruka. U januaru je Signal saopštio da su iranski cenzori uspjeli da prekinu veze te da ova aplikacija više nema prolaza u Iranu.

Jedno je izvjesno: Raisi kreće u mandat sa podrškom najvažnijeg čovjeka Irana, ajatolaha Alija Hameneija. Tokom kampanje je on nazvao Raisija „iskusnim čovjekom vrijednim povjerenja". Dok u Teheranu predsjednik vodi dnevne političke poslove, Vrhovni vođa Hamenei diktira suštinski pravac razvoja zemlje.

Ali Hamenei takođe potiče iz Mašada, drugog najvećeg grada zemlje. Na čelu države je od 1989, i smrti ajatolaha Homeinija. Hamenei je prethodno bio predsjednik i hodžatoleslam. Uskoro puni 82 godine. Mnogi kažu da je Raisi na najboljem putu da ga jednog dana naslijedi kao Vrhovni vođa.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije