Ko je bila Irina Slavina?
6. oktobar 2020
Irina Slavina, glavna urednica KozaPress-a u Nižnjem Novgorodu objavila je u popodnevnim satima na svom Facebook-profilu: „Okrivite Rusku Federaciju odgovornom za moju smrt". Nekoliko minuta kasnije ona se spalila ispred sjedišta regionalnog Ministarstva unutrašnjih poslova. 47-godišnjakinja je umrla na licu mjesta. Oproštaj od novinarke planiran je za danas (6.10.).
Kao filologinja, Slavina je najprije radila kao nastavnica ruskog jezika i književnosti, a potom kao novinarka u regionalnim medijima. Ona je 2015. godine zbog cenzure po treći put izgubila posao i morala je napustiti lokalnu novinsku agenciju News-NN. Kako se, prema njenom mišljenju, nijedna medijska kuća više nije usuđuvala sarađivati s njom, Slavina je osnovala sopstvenu nezavisnu medijsku kompaniju KozaPress. Ona je istovremeno bila izdavačica, urednica i novinarka. KozaPress je finansiran donacijama i brzo je postao jedan od najpopularnijih regionalnih medija.
„Nije mogla podnijeti nepravdu"
Slavinini tekstovi bili su dobro poznati u gradu, a lokalni službenici i poslovni ljudi čak su je se i plašili. To kaže Svetlana Kusevanova, pravnica u "Centru za zaštitu medijskih prava". Posljednjih godina je protiv nje vođeno nekoliko sudskih procesa. "To se događa aktivnim ruskim medijima koji ne pišu o cvjetićima i kravama", naglašava Kusevanova. Uslijedile su i novčane kazne: 70.000 rubalja (760 eura) zbog navodnog nepoštovanja vlasti u članku objavljenom na Facebooku o postavljanju spomen-ploče sovjetskom diktatoru Staljinu, 65.000 rubalja (705 eura) za tekst s navodno lažnim informacijama o koronavirusu u gradu Kstovo, iako su vlasti potvrdile slučajeve infekcije, kao i 5000 rubalja (54 eura) zbog veza sa jednom nepoželjenom organizacijom.
"Kažnjavana je za sve moguće. Uz to, na ulazu u zgradu u kojoj je živjela lijepljeni su uvredljivi leci i bušili su joj gume na automobilu. Dugi niz godina je živjela u ovom paklu", kaže Stanislav Dmitrievski, aktivista za ljudska prava iz Nižnjeg Novgoroda. Prema njegovim riječima, Slavina je bila veoma mirna i samosvjesna osoba, "ali u njoj je kuljao vulkan". Nije mogla podnijeti nepravdu u zemlji. „Za nju je traumatizirajuća bila šutnja većine. To joj je dalo osjećaj nemoći", kaže ovaj aktivista. On je ubijeđen da je pretres njenog stana prethodnog dana bila kap koja je prelila čašu prije nego što se odlučila na samospaljivanje.
Ikona Mihaila Hodorkovskog
U šest sati ujutro je 12 policijskih službenika provalilo vrata stana Irine Slavine. Odmah su joj oduzeli telefon kako ne bi mogla nazvati svog advokata. Tragali su za dokazima o saradnji sa organizacijom "Otvorena Rusija", koju je osnovao bivši naftni milijarder Mihail Hodorkovski.
Pokušavali su naći materijal te organizacije: "brošure, letke, račune 'Otvorene Rusije', pa čak i možda ikonu sa likom Mihaila Hodorkovskog", napisala je Slavina na svom Facebook-profilu nakon pretresa i dodala: „Ne posjedujem ništa od toga ". Prije pretresa, ponuđeno joj je da vlastima preda papire o organizaciji koja navodno finansira proteste protiv izgradnje objekata u parku u Nižnjem Novgorodu, rekla je Slavina u jednom intervjuu.
"Otvorenu Rusiju" osnovao je kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski zajedno sa akcionarima njegove kompanije Yukos, koju je država zatvorila 2001. godine. Prema tvrdnjama Hodorkovskog, koji danas, nakon dugogodišnjeg boravka u zatvoru, živi u egzilu, njegova organizacija se zalaže za demokratiju i poštivanje ljudskih prava. 2017. godine su ruske vlasti njegovu organizaciju „Otvorena Rusija" klasifikovale kao „nepoželjnu". Saradnja s takvim organizacijama je u Rusiji zabranjena i može dovesti do izricanja zatvorske kazne. Irina Slavina nije imala nikakve veze s "Otvorenom Rusijom", objašnjava menadžer te organizacije Andrej Pivovarov.
Istog dana kada su policijski službenici provalili u Slavinin stan, izvršeni su pretresi kod još šest osoba. Među njima je bio i Aleksej Sadomovski, zamjenik šefa regionalnog udruženja opozicione stranke "Jabloko" u Nižnjem Novgorodu. "To je ponižavajuće i zastrašujuće", rekao je Sadomovski.
„Ona se nije žalila, nije rekla da to teško podnosi. Svi smo očito potcijenili pritisak na nju i nismo bili dovoljno pažljivi", kaže Arkadij Galker, šef ureda organizacije za ljudska prava "International Memorial" u Nižnjem Novgorodu. "Ovo nije samoubistvo jedne umorne žene, već rezultat državnog terorizma i nevjerojatnog državnog pritiska", ističe Galker. On poziva da se pred lice pravde izvedu oni koji su "posljednjih godina terorizirali" novinarku.
Opozicija u Nižnjem Novgorodu sve više pod pritiskom
I Sadomovski također smatra da je samoubistvo Irine Slavine prije svega "politički gest". "Bio je to pokušaj da se skrene pažnja na probleme o kojima je govorila", kaže ovaj političar. Prema njegovim riječima, pritisak na opoziciju u Nižnjem Novgorodu nedavno je naglo porastao, posebno u vezi s lokalnim izborima početkom septembra. Ali Slavina je uglavnom zbijala šale zbog toga i nije se moglo reći da je izgubila hrabrost.
"Irina Slavina bila je vrlo iskrena, dobra osoba. Željela je da se poboljša situacija u njenom gradu i zemlji. Širenje istine bila je njena najvažnija misija", kaže Sadomovski. I Svetlana Kusevanova, koja je na sudu zastupala ovu novinarku, za nju ima samo riječi hvale: "Bila je vrlo jednostavna, ali vrlo konsekventna osoba i sudove je posmatrala kao sastavni dio svog posla."
Istu večer nakon novinarkine smrti, u centru grada sa okupilo oko 150 osoba da oda počast Irini Slavini. Na mjestu gdje je umrla oni su položili cvijeće, fotografije, plakate i zapalili svijeće. Ali već sutradan ujutro sve to je neko uklonio.