Ko štiti ugled Tužilaštva BiH? | Politika | DW | 22.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Bosna i Hercegovina

Ko štiti ugled Tužilaštva BiH?

Iako je više od deset dana Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH na američkoj „crnoj listi“, iz te institucije još uvijek se ne oglašavaju. U VSTV-u BiH se pak čeka na „dodatna saznanja i informacije“.

Nakon što je 11. aprila Američki ured za kontrolu strane imovine (OFAC) stavio Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu, na tzv. "crnu listu“, iz Tužilaštva BiH još uvijek nema reakcije niti zvaničnog stava po ovom pitanju, kako bi se pokrenuo službeni postupak za utvrđivanje njene krivice. Gordana Tadić je nakon sankcija na svom Facebook profilu napisala kako je „zabrinuta za pravosuđe u BiH“. Ona tvrdi da je razlog njene smjene taj što nije dopustila da se predmeti protiv Ranka Debeveca (predsjednika Suda BiH op.a.) i Osmana Mehmedagića (direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH op.a.) ustupe Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.

Za razliku od državnog Tužilaštva, koje nije odgovaralo na upite DW-a, iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH poslali su saopštenje za javnost od 13. aprila u kojem navode kako još uvijek nisu dobili službene informacije koje se odnose na sankcije izrečene Gordani Tadić.

„Pozivamo Ambasadu SAD-a u BiH da sva dodatna saznanja i informacije koje su bile povod donošenja mjera razmijene sa ovlaštenim institucijama za procesuiranje i utvrđivanje eventualne odgovornosti za devijantna ponašanja nosioca pravosudne funkcije, a to su Ured disciplinskog tužioca i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine“, navodi se u saopštenju VSTV-a BiH.

"Tadić je određena za sankcije zbog toga što je odgovorna ili saučesnik, ili je direktno ili indirektno učestvovala u akcijama i politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu", kaže se u saopšenju Ministarstva finansija SAD-a. Ona je na američku "crnu listu" dospjela i jer je "iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora".

Bosnien und Herzegowina | Gordana Tadić

Gordana Tadić

Prvo disciplinski postupak, smjena, pa sankcije

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala ocijenila je za DW kako je izostanak reakcije Tužilaštva BiH nevjerovatan, jer kako kaže, američke sankcije Goradani Tadić, koja još uvijek radi kao tužiteljica, dodatno su narušile ugled institucije Tužilaštva.

„Te sankcije pokazuju nivo kompromitovanosti pravosuđa u BiH i potrebu za mnogo jačim mehanizmima odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija. Prethodne prijave koje smo i mi podnosili protiv tužiteljice Tadić su se odnosile na rad glavne tužiteljice, njene izjave i prijetnje koje je upućivala pojedincima sa pozicije glavne tužiteljice i to sve šteti ugledu ove institucije“, navodi Korajlić.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH za DW pak kažu kako su sankcije uvedene zbog disciplinskog postupka koji se vodio protiv nje. „Disciplinski postupak se ne može ponovo pokrenuti zbog iste stvari zbog koje je ranije vođen. Ukoliko Ured disciplinskog tužioca zaprimi informacije iz kojih proizilaze konkretni navodi o povredi dužnosti tužiteljice Tadić, koji se mogu dalje istraživati, postojao bi osnov za formiranje pritužbe“, pojašnjavaju iz Ureda.

Bosnien und Herzegowina | Vlado Adamović

Vlado Adamović - pravni zastupnik Gordane Tadić

Gordana Tadić nije jedina uposlenica suda sa "crne liste"

Gordana Tadić je trenutno tužiteljica Tužilaštva BiH, a do oktobra 2021.godine bila je glavna državna tužiteljica. Tada ju je Visoko sudsko i tužilačko vijeće smijenilo, nakon što je odbila da predmete dodijeljuje tužiocima preko automatskog distribucijskog sistema. Tadić je, kako se navodi u obrazloženju State Departmenta, manipulisala slučajevima kako bi zaštitila političke pokrovitelje od krivičnog gonjenja.

U disciplinskom postupku Gordana Tadić je optužena i da je "iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa, te da je naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora" ali  VSTV ju je oslobodio tih optužbi.

Njen pravni zastupnik Vlado Adamović kaže za DW kako su takve ocjene paušalne i na nivou „rekla-kazala“ i da je to "opservacija koju može izreći svako, ali bez valjanih dokaza to ne znači ništa". Dodaje i kako je Gordana Tadić "prošla kroz regularan postupak, u kojem joj je sudilo Vijeće, čiji rad podržava Američka ambasada u BiH. Njen izvještaj o radu za 2021.godinu, VSTV je ocjenio dobrim, što znači da je dobro radila“ navodi Adamović.

Milan Tegeltija

Bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je s "crne liste" dospio u kabinet Milorada Dodika

Za Ivanu Korajlić optužbe protiv Gordane Tadić "nisu paušalne" a za neregularnosti u njenom radu "se zna godinama".

„Mi smo do sada vidjeli veoma selektivan pristup Tužilaštva BiH u predmetima korupcije i organizovanog kriminala. Gordana Tadić  je direktno utjecala na to koje će se istrage pokretati, a koje ne. Odbacivale su se prijave gdje su postojali svi mogući dokazi za korupciju, a povrh svega svo vrijeme se u svojim javnim istupima, ali i medijima povezivala sa određenim političkim strukturama“, navodi Korajlić.

Ustavni sud BiH je u januaru ove godine odbio apelaciju Tadić kojom je tražila privremenu mjeru obustavljanja provedbe odluke VSTV-a o njenoj smjeni.

Gordana Tadić nije jedina uposlenica suda koja se našla na američkoj „crnoj listi“. Prije nje, sankcije su uvedene bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji. On je, kako se navodi u saopštenju iz januara 2022. godine, koje je potpisao američki državni sekretar Antony Blinken, na listi završio „zbog uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti“. Tegeltija je danas savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Nijedan glavni tužilac nije završio mandat

Od formiranja Tužilaštva BiH 2003. godine, niti jedan glavni tužilac do sada nije završio svoj mandat. Prethodnik Gordane Tadić, Goran Salihović, smijenjen je nakon što je protiv njega prvo pokrenut disciplinski postupak, a potom i optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti. Prije Salihovića, glavni tužitelj Tužilaštva BiH bio je Milorad Barašin, koji je također smijenjen, nakon što su obijelodanjene fotografije, video snimci i izvještaj Obavještajno-sigurnosne Agencije BiH o njegovim “neprimjerenim kontaktima” sa pripadnicima kriminalnog miljea.

Barašin je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog državnog tužioca 2011. godine, kao i premještanjem na mjesto tužioca u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH. Tom prilikom smanjena mu je i plata na iznos od deset posto u periodu od tri mjeseca. Preminuo je 2018. godine.

Bosnien und Herzegowina | Staatsanwaltschaft Sarajevo

State Department: Sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou

Marinko Jurčević, koji je bio prvi glavni tužilac ove institucije, 2008. godine je otišao na bolovanje, nakon čega je uslijedila i ostavka na ovu poziciju. Nakon ostavke, Jurčević se više nikada nije vratio poslovima u pravosudnim institucijama. Kasnije je kao razlog navodio brojne pritiske kojima je bio izložen.

Rad pravosuđa u BiH ocijenjen lošim

U Izvještaju State Department-a o ljudskim pravima za BiH za 2021. godinu, koji je nedavno objavljen, navodi se kako je tokom te godine bilo brojnih prijava korupcije, kao i da sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, dok su u većini okončanih predmeta izrečene uslovne presude. Zvaničnici su često bili uključeni, kako se navodi, u koruptivne radnje bez da su bili kažnjeni, a korupcija je i dalje preovladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama.

“Odgovornost sudija i tužilaca je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. Krivična gonjenja generalno su neefikasna i predmet političke manipulacije, što je često rezultiralo uslovnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni”, naglašava State Department.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu