Ko će povesti Kosovo u bolju budućnost? | Politika | DW | 05.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ko će povesti Kosovo u bolju budućnost?

Nešto manje od dva miliona Kosovara sa pravom glasa će u nedjelju (6. oktobra) birati novi parlament. Trka je neizvjesna - neizvjesnija nego ikad.

Biračko mjesto u MItrovici

Biračko mjesto u MItrovici

Prijevremene izbore je valjalo organizovati nakon ostavke premijera Ramuša Haradinaja, koji je pozvan pred Specijalni sud za ratne zločine. Pred najmlađom evropskom državom su mnogi izazovi.

Političari na Kosovu govore o sudbonosnim, čak istorijskim, izborima. Istina je, doduše, nešto „skromnija". „Ove izbore ne bih nazvao istorijskim, već neophodnim i važnim“, kaže analitičar Rahman Pačarizi u razgovoru za DW. „Trenutno nema saglasnosti o najvažnijim izazovima, kao što je dijalog sa Srbijom. A ona je prijeko potrebna ukoliko Kosovo želi da napreduje".

Neizvjestan rezultat izbora

Za 120 mandata u kosovskom parlamentu se takmiči 25 stranaka i koalicija. Nešto manje od 1070 kandidata se bori za povjerenje 1.937.868 birača. Kosovski Ustav predviđa pri tome neku vrstu dvostruke „pozitivne diskriminacije" manjina. To najprije znači da je 20 mandata u parlamentu rezervisano za manjine: 10 za predstavnike srpske manjine i 10 za Bošnjake, Rome, Aškalije, Turke, Egipćane. Druga „pozitivna diskriminacija“ se sastoji u obavezi učešća manjina u vladi.

Rezultat izbora je potpuno neizvjestan. Prvi put poslije kosovskog rata 1999, najmanje četiri partije ili koalicije imaju dobre šanse da osvoji najviše glasova. U posljednjim anketama se predviđa da će Demokratska liga Kosova (LDK), demokratska partija Kosova (PDK), Koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska stranka (AAK-PSD), kao i pokret „Vetevendosje“ (Samoopredjeljenje) biti vrlo izjednačeni.

Odlučujuće ko je na vrhu

Na Kosovu je odlučujuće ko je na kraju na vrhu. Jer, prema odluci Ustavnog suda, samo najjača stranka može da formira vladu.

Prvi put u istoriji najmlađe evropske države, jedna stranka je prijavila i svoju kandidatkinju za premijersku funkciju. Pravnica Vjosa Osmani (37) iz LDK ima dobre šanse da postane premijerka. Preostala trojica njenih konkurenata takođe mogu da se nadaju pobjedi: predsjednik parlamenta Kadri Veselji (ODK), dosadašnji šef vlade Ramuš Haradinaj i vođa opozicije Aljbin Kurti iz Samoopredjeljenja.

 Ramuš Haradinaj

Hoće li haška epizoda odmoći ili pomoći Haradinaju?

Posmatrači u Prištini smatraju da trka nikad nije bila ovako napeta i neizvjesna. Slažu se u ocjeni da novi premijer ili premijerka neće imati lak zadatak. „Unutrašnjepolitički i spoljnopolitički izazovi su vrlo veliki", kaže analitičar Naim Rašiti u razgovoru za DW. Na unutrašnjepolitičkom planu su sva područja takva: katastrofalna ekonomska situacija, loš obrazovni sistem, korupcija i kriminal, veliki problemi u zdravstvu, nepotizam...

Kosovo i dalje upućeno na EU i SAD

No, najveći izazov za sljedeću vladu će biti postizanje napretka u neriješenom odnosu sa Srbijom. Mnogi posmatrači zato sljedeću izvršnu vlast već vide kao „vladu dijaloga", jer bez normalizacije odnosa Kosova i Srbije ne može da se zamisli potpuno popuštanje napetosti na Zapadnom Balkanu. „Primarni spoljnopolitički zadaci nove vlade su dijalog, vizna liberalizacija, borba za dalja priznanja Kosova, kao i proces integracije u EU i NATO", kaže Rašiti. No, dokle god Srbija kategorički odbacuje svaku formu priznanja, i blokira Kosova na međunarodnom planu gdje god stigne, vlada u Prištini ne može postići napredak. Zemlja će i dalje ostati upućena na jaku podršku SAD i EU.

Beograd za kompromis sa Prištinom

Teško poglavlje za novu vladu će biti i odnos prema Specijalnom sudu za zločine OVK. „Da bi mogla da savlada sve te zadatke, nova vlada mora naći put za sveobuhvatnu političku koordinaciju – prije svega u dijalogu sa Srbijom", naglašava Rašiti. Kosovo trenutno proznaje više od 100 zemalja. Ne priznaju ga, međutim, Srbija, Rusija, Kina kao i pet članica EU (Španija, Slovačka, Grčka, Rumunija i Kipar).

U dijalogu između Kosova i Srbije u kojem je posredovala EU je od 2011. naovamo potpisano više od 30 sporazuma. No, već i njihova implementacija se ispostavila kao mamutski posao i potpuna normalizacija odnosa je još uvijek daleko. Poslije formiranja nove vlade na Kosovu, i taj dijalog bi trebalo da bude pokrenut. SAD su već imenovale novog izaslanika za taj dijalog i to je ambasador u Berlinu Ričard Grenel u kojem mnogi vide jednog od najboljih poznavalaca odnosa Kosova i Srbije. To znači da su SAD vrlo zainteresovane za nastavak dijaloga. I u EU očekuju nove impulse koji bi trebalo da dovedu do normalizacije odnosa.

Beograd se verbalno izjasnio za kompromis sa Prištinom. Dva predsjednika, Aleksandar Vučići Hašim Tači proteklih mjeseci su uveli u igru i mogućnost da se promijeni granica između Srbije i Kosova. Susjedne zemlje poput Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, kao i Njemačka i mnoge druge države EU to smatraju „veoma opasnom idejom".

Zbog srpske kampanje za povlačenje priznanja Kosova, vlada premijera Ramuša Haradinaja je prije manje od godinu dana (oktobar 2018) uvela carinu od 100 odsto na srpsku robu, na šta je srpska strana prekinula dijalog.

S lijeva: Vučić, Mogerini, Tači - juli 2018. u Briselu

S lijeva: Vučić, Mogerini, Tači - juli 2018. u Briselu

100 posmatrača EU

Od rezultata izbora u nedjelju zavisi i u kojoj mjeri će srpska vlada uticati na situaciju na Kosovu. Predsjednik Vučić i njegova vlada podražvaju „Srpsku listu" koja je pod potpunom kontrolom Beograda. Doduše, postoje srpske partije i koalicije koje nisu pod kontrolom Vučića i teže tješnjoj saradnji sa kosovskom vladom.

Članice Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija) jasno su stavile do znanja: one ne podržavaju pojedine stranke ni koalicije, ali se zalažu za brzo formiranje nove vlade kako bi Kosovo moglo ponovo da postane djelatno i sposobno da pregovara. „Sastavljanje nove vlade će biti vrlo teško jer među strankama postoje veoma različite pozicije o dijalogu sa Srbijom“, kaže Pačarizi. Ovaj profesor novinarstva iz Prištine je uvjeren da će „za formiranje nove vlade biti potrebna prijateljska podrška međunarodnih predstavnika".

Izbore će nadgledati hiljade lokalnih i međunarodnih posmatrača. EU je već poslala misiju od oko 100 posmatrača koji traže demokratske i fer izbore. Prvi nezvanični rezultat izbora se očekuje u nedjelju uveče.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije