Klimatske promjene ugrožavaju sigurnost | Politika | DW | 21.02.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

minhenska konferencija o sigurnosti

Klimatske promjene ugrožavaju sigurnost

Na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti puno se govorilo o krizi u Ukrajini. Prijetnja sigurnosti zbog klimatskih promjena dospjela je u pozadinu. Ali, i o njoj se govorilo.

Slika koju je dao Johan Rockström, jedan od direktora utjecajnog Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena iz Potsdama (PIK), bila je jako pesimistična. Klimatska kriza odavno predstavlja planetarnu opasnost, kaže Rockström. Posljedice zagrijavanja zemlje se osjećaju puno brže nego što su to promatrači mogli naslutiti, vrućina i suša, poplave i oluje ugrožavaju ne samo izravno pogođene ljude, nego već odavno imaju teške posljedice za međunarodnu sigurnost, kaže Rockström.

„U 2020. godini 30 milijuna izbjeglica zbog klimatskih promjena"

Prosječno zagrijavanje zemlje od oko dva stupnja u usporedbi s vremenom prije industrijalizacije oko 1850. godine još se može, prema znanstvenim spoznajama, kontrolirati, smatra on. Ali, ljudi su već dosegli 1,2 stupnja od toga, unatoč svim nastojanjima oko zaštite klime. To konkretno znači, kaže Rockström, da je „u 2020. godini iz svoga zavičaja protjerano 30 milijuna ljudi. A šest od deset UN-ovih mirovnih misija trenutno se događaju u zemljama koje su najgore pogođene klimatskim promjenama." Bijeg i progoni sa svim posljedicama sve češće su posljedica klimatskih promjena, kaže Rockström.

Somalija

Posljedice suše u Somaliji

Klimatske promjene i Arapsko proljeće

Rockström je naveo još dojmljivih primjera o povezanosti prijetnji sigurnosti s klimatskim promjenama. Do 2010. su primjerice klimatske promjene poticale prevrate Arapskog proljeća, kaže on. Zabrana izvoza pšenice iz Rusije zbog tamošnjih šumskih požara jako je pogodila arapske zemlje, kao i zabrana izvoza hrane iz Australije zbog tamošnjih velikih šumskih požara, naglašava Rockström. To je zaoštrilo političke sukobe. „Isto vrijedi za današnju Etiopiju kojoj prijeti raspad zbog moguće suše četvrtu godinu zaredom."

I drugi sudionici konferencije su izražavali zabrinutost. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je izjavio da „kod klimatskih promjena gubimo utrku". A povjerenik američke vlade za klimu John Kerry je upozorio da „i ako do 2050. postignemo klimatsku neutralnost moramo izaći na kraj s ugljičnim dioksidom u atmosferi". Brojne zapadne zemlje su kao cilj zacrtale klimatsku neutralnost do 2050. Kerry je podsjetio da su na UN-ovoj konferenciji u klimi u studenom prošle godine u škotskom Glasgowu brojne zemlje zacrtale cilj ograničavanja zagrijavanja zemljine atmosfere na 1,5 stupanj, te da one predstavljaju 65 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Ali da Rusija nije među tim zemljama. Te da sve veća potreba za energijom u Kini ili Indiji povećava izlučivanje stakleničkih plinova.

Rusija i plinovod Sjeverni tok

Rusija je primjer povezanosti sigurnosnih pitanja s opskrbom energijom i zaštitom klime. Oko polovice plina koji Njemačka uvozi dolazi iz Rusije. Novim plinovodom Sjeverni tok 2 taj bi udio bio još povećan. Ali, zbog sukoba s Ukrajinom upitno je hoće li taj plinovod, koji je već gotov, biti pušten u promet. Još se čekaju posljednja dopuštenja njemačkih vlasti.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz stranke Zelenih je rekla u Münchenu da su sve opcije za protureakciju na stolu ako ruski predsjednik Putin stvarno intervenira u Ukrajini, „i Sjeverni tok 2", rekla je Baerbock. Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) nije, istina, poimence spomenuo Sjeverni tok 2, koji je već godinama omiljeni projekt socijaldemokrata. Ali, brojni promatrači polaze od toga da savezna vlada mora barem privremeno zaustaviti taj projekt ako Putin intervenira u Ukrajini.

Infografik Gaspipelines von Russland nach Europa DE

Postojeći plinovodi između Rusije i Eurospke unije

Utjecaj na njemačke planove zaštite klime

To bi imalo dalekosežne posljedice za njemačke planove zaštite klime. Vladajuća koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala zauzima se za snažno proširenje korištenja obnovljivih izvora energije i napuštanje korištenja ugljena za proizvodnju struje oko 2030. Prošla vlada je bila zacrtala cilj napuštanja ugljena do 2038. Osim toga krajem ove godine će biti isključene posljednje njemačke atomske elektrane. Da bi se premostilo vrijeme do izgradnje dovoljnih kapaciteta proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije potrebno je korištenje plina, prije svega iz Rusije. Ako dođe do smanjenja ili obustave isporuka ruskog plina, jedina mogućnost je ubrzanje izgradnje Elektrana na sunce i vjetar, izjavila je državna tajnica u njemačkom ministarstvu gospodarstva Franziska Brantner (Zeleni). „Ako želimo zajamčiti sigurnost opskrbe energijom moramo biti bolji i brži što se tiče obnovljivih izvora energije", rekla je ona u Münchenu.

Ali, iako je povezanost energetske, klimatske i sigurnosne politike i u Münchenu bila sve jasnija, savezni kancelar Scholz je konstatirao da i ta pitanja, kao i pitanje korona-pandemije, manje zaokuplja pozornost od jedne druge teme. „U Europi ponovo prijeti opasnost rata. Opasnost rata je sve samo ne otklonjena", rekao je Scholz. Konflikt Rusije i Ukrajine trenutno zasjenjuje sve druge teme, naglasio je savezni kancelar Scholz.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije