Klimatske promjene: Siromašni plaćaju ceh bogatih | Panorama | DW | 26.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

indeks klimatskog rizika

Klimatske promjene: Siromašni plaćaju ceh bogatih

Ekstremno nevrijeme uzima sve više maha širom svijeta. Aktuelni Indeks klimatskog rizika pokazuje da su posebno pogođene siromašne zemlje.

Obilne kišne padavine i oluje u posljednje vrijeme su nanijele veliku štetu zemljama u istočnoj Africi, Aziji i Južnoj Americi.

Žerstoke oluje su 2019. prouzrokovale su ogromne štete. „Na jednoj starni bio je to ciklon Idai na jugoistočnoj obali Afrike, koji je pogodio Mozambik, Zimbabve i Malavi, a na drugoj uragan u Karibiku koji je pogodio Bahame", kaže David Ekštajn, kooautor izvještaja Indeksa o klimatskom riziku za 2021. godinu.

Preko hiljadu ljudi je smrtno stradalo u tropskoj oluji u martu 2019. u Mozambiku, Zimbabveu i Malaviju. „Idai je prouzrokovao katastrofalnu štetu i humanitarnu krizu", bilans je aktuelnog Indeksa o klimatskim rizicima za 2021, koji od 2006. objavljuje njemačka organizacija za zaštitu prirodne sredine Džermanvoč (Germanwatch).

Osnova koja služi za izradu Indeksa je baza podataka reosiguranja Munich Re. Broj smrtnih slučajeva i materijalna šteta se stavaljaju u korelaciju sa brojem stanovnika i bruto društvenim proizvodom.

Uragan na Bahamima

Uragan na Bahamima

Velike štete uzrokovane olujama i obilnim kišama

Pored uragana na Bahamima i Japan je teško veoma teško pogođen tajfunom Hagibis, u kojem je stradalo 290 ljudi. Veoma duge i obilne kiše su u Indiji odnele 2.200 života. Živote su zbog obilnih padavina izgubile više stotina ljudi u Avganistanu, Južnom Sudanu i Nigeru. Zbog jakih kiša i poplava su u Boliviji poginule 34 osobe, a 23.000 porodica ostalo bez krova nad glavom. A u tamošnjim požarima uništeno je dva miliona hektara šume i zelenih površina te zaštićenih područja.

"Oluja je bilo i ranije. No, prema naučnicima uočljivo je da se povećava intenzitet oluja. I to je ono što može da se pripiše klimatskim promjenama", kaže David Ekštajn iz Džermanvoča. "Razgovarali smo s ljudima u Mozambiku, koji kažu da je na jugoistočnoj obali Afrike uvijek bilo ciklona, ali nikada tako snažnih kao Idai 2019."

Sve žešće oluje sa svakom desetinom stepena

Prema Ekštajnu uočljivo je da su 2019. svih deset najžešće pogođenih zemalja pogodile obilne kiše. Osam zemalja su kiše pogodile u proljeće, a dvije druge zemlje, Kanada i Njemačka su bile izložene ekstremnim vrućinama.

Razlog za pojačane padavine je zagrijavanje vazduha i mora i okeana usljed klimatskih promjena. Jer, topliji vazduh može da upije više vlažnosti i zbog toga pada više kiša.

Na osnovu dostupnih podataka u izvještaju se pretpostavlja da će tropske oluje postajati snažnije sa svakim desetim dijelom stepena za koliko porasta temperature.

Siromašni jače pogođeni

Prema Indeksu rizika od 2000. godine živote je izgubilo više od 475.000 ljudi u više od 11.000 nevremena. Osam od deset najpogđenijih zemalja od 2000. do 2019. su siromašne zemlje. „One su najsnažnije pogođene, jer su podložnije štetnim efektima opasnosti i imaju manje kapacitete za prevaldavanje posljedica", objašnjava Vera Kuencel koja je takođe koautorka izvještaja.

Ove zemlje imaju mnogo manje finansijskih resursa za obnovu nego ekonomski jake industrijske zemlje. „Zemlje poput Haitija, Filipina ili Pakistana su konstantno na meti nevremena i nemaju vremena da se u potpunosti oporave dok ne dođe novo nevrijeme", kaže Kuencel. „Njima je stoga neophodna pomoć da bi se iznijele s gubicima i sanirale štetu".

Siromašni nisu krivci

Ono što je zanimljivo jeste da siromašne zemlje po pravilu nisu doprinijele porastu CO2 u atmosferi i samim tim skoro uopšte nisu odgovorne za globalno zagrijavanje i njegove štetne posljedice. Autori naglašavaju da im je sada neophodna finansijska i tehnička podrška industrijskih zemalja, koje su prije svih krivci za povećanje CO2 u atmosferi.

Energetski koncerni do sada nisu izdvajali ništa za štetne posljedice. Vlade industrijskih zemalja su se u stvari obavezale da pogođenim zemljama od 2020. pomognu funansijski u visini 100 milijardi evra kako bi prevladale krize.

Pogledajte video 02:22

Zbog klimatskih promjena prijeti glad

Ali, „najnovije studije pokazuju da industrijske nacije neće dostići obećanih 100 milijardi godišnje, i da je samo mali dio tog novca do sada stavljen na raspolaganje za prilagođavanje klimi", kazao je David Ekštajn.

Nada u više odgovornosti

Donedavni američki predsjednik Donald Tramp je obustavio sva izdvajanja za međunarodni klimatski fond. Sada bi trebalo da se promeni sa promenom vlasti u Vašingtonu. Novi predsjednik Džozef Bajden je neposredno po stupanju na dužnost potpisao dekret o ponovnom pristupanju Pariskom sporazumu o klimi.

Koliko je pak finansijska pomć važna mnogim državama pokazala je i aktuelan pandemija korona virusa, naglađava Laura Šefer iż Džermanvoča. Rizici i različite oblasti kao što su zdravstvo i privreda su tijesno povezani. U budućnosti će biti "važno da se poboljša otpornost ovih država na krizu, a posebno otpornost na klimatske promjene".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Pogledajte video 12:33

#EUROPEO: Posljedice promjene klime