Predsjednički izbori u podijeljenoj zemlji

Oko 550.000 kiparskih Grka će danas glasati za novog predsjednika. Na svim anketama, konzervativni aktuelni predsjednik Nikos Anastasijadis dobio je preko 30 odsto glasova i sigurno ulazi u drugi krug, 4. februara. Njegov protivnik će biti ili kandidat ljevičarske stranke AKEL, Stavros Malas ili šef centra stranke DIKO, Nikolas Papadopulos. Predviđa se da bi obojica mogla da osvoje nešto više od 20 procenata glasova. Ali bez obzira na to ko uđe u sljedeći krug glasanja - Anastasijadisa će biti teško pobijediti.

Pročitajte i: Na vidiku ujedinjenje Kipra

Ekonomija u prvom planu

Za razliku od ranije, u uglavnom tihoj izbornoj kampanji, dominantna tema nije bilo samo ponovno ujedinjavanje ostrva. Barem isto toliko važna su bila i ekonomska pitanja. U nedavnoj anketi, samo 45 procenata Kiprana kaže da je kiparski problem tema razgovora u svakodnevnom životu. Međutim, oko 78 procenata tvrde da raspravljaju o ekonomiji, povećanju cijena, ekonomskom rastu i nezaposlenosti.

To ne iznenađuje. Da bi se suočio sa finansijskom i bankarskom krizom, Anastasijadis je odmah nakon stupanja na dužnost u martu 2013. zatražio kredit od Evropskog sigurnosnog mehanizma (ESM) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Pošto je bilo potrebno više od obećanih 10 milijardi, Kipar je morao sam da prikupi još 13 milijardi evra. To je učinjeno kroz smanjenje budžeta, smanjenje plata i penzija državnih službenika, povećanje poreza, privatizacije i oduzimanje novca bankarskim klijentima. Pritom su depoziti do 100 000 evra ostali nedirnuti, dok je iznad te sume novac oduziman – u zavisnosti od banke o kojoj je se radilo, u nekom slučajevima čak i 40 odsto.

Upravljanje finansijskom krizom

Kipar je tako mogao da napusti kreditni program već početkom 2016. godine, dvije godine prije nego što je to bilo planirano. Ove mjere su donijele preko 9 milijardi evra koje su iskorišćene za dokapitalizaciju banki. Pored konsolidacije budžeta i saniranja banki, poreskim podsticajima je stimulisana privreda. Ne treba zaboraviti ni prihod od prodaje zlatnih viza: Bogati stranci mogu da kupe državljanstvo ako ulažu u kompanije, nekretnine ili državne obveznice Kipra. Britanski list Gardijan je obim investicija putem zlatnih viza kvantifikovao na četiri milijarde evra - i do sada ovu tvrdnju niko nije osporio.

Pročitajte i: Vječni kiparski konflikt

Rezultati svih mjera govore za sebe: 2015. Kipar je ponovo zabilježio ekonomski rast. Za ovu godinu očekuje se povećanje ekonomske proizvodnje od preko tri procenta. Turizam napreduje kao nikada ranije. Državni dug je prošle godine smanjen za skoro 10 procenata na 105,5 procenata. Ukupna nezaposlenost pala je sa skoro 17 odsto na vrhuncu krize na ispod 11 odsto, a nezaposlenost mladih pala je sa 38 odsto na ispod 24 odsto. Očekuje se da će međunarodne rejting agencije unaprijediti kreditni rejting Kipra. Datum objavljivanja je 2. februara, dva dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora.

Postojan problem Kiparsko pitanje

Bilans Nikosa Anastasijadisa po kiparskom pitanju izgleda sasvim drugačije. Pokušaj pronalaska kompromisnog rješenja ponovo je propao prošlog jula. Kiparski Grci i Turci složili su se po mnogim pitanjima ili su se približili jedni drugima - ali ne i kada je riječ o najvažnijem pitanju, naime, kakvu ulogu nakon ponovnog ujedinjenja pored Grčke i Ujedinjenog Kraljevstva, bi trebalo da ima treća garantna sila Turska. Kiparski Grci traže od Ankare da povuče svoje vojne trupe sa ostrva i da više nema pravo da interveniše na Kipru. Kiparski Turci žele da zadrže oba prava.

I konzervativni Anastasijadis i kandidat ljevice Malas obećavaju da će u slučaju pobjede nastaviti sa pregovorima. Donekle drugačiji je program političara centra Nikosa Papadopulosa. Sin bivšeg predsjednika Tasosa Papadopulosa je protiv dijaloga i kaže da treba prisiliti Tursku da napravi neophodne kompromise kako bi se postiglo ispravno, funkcionalno i održivo rješenje. To zahtjeva strategiju koja će od Turske zahtijevati političku, diplomatsku i ekonomsku cijenu.

Šanse za nastavak razgovora

Takva politika bi povećala rastuće otuđenje na obje strane ostrva. U svakom slučaju, nakon gotovo 44 godina podjele, mlađe generacije na sjeveru i na jugu Kipra nemaju pojma o tome kako je to živjeti zajedno. To se vidi i u anketama. Samo Grčki Kiprani stariji od 40 godina žele da se Kipar ponovo ujedini. Većina mlađih ljudi misli da je to greška. Samo trenutni status kvo garantuje sigurnost, smatraju oni.

Izgledi za revitalizaciju kiparskih razgovora nisu toliko loši – u slučaju pobjede Anastasijadisa. Ne samo zato što je predsjednik (samo od Turske priznate) Turske republike Sjeverni Kipar Mustafa Akinči, otvoreni zagovornik ponovnog ujedinjenja. Poslije parlamentarnih izbora početkom januara, vrlo je vjerovatno da na vlasti bude koalicija pod vođstvom Socijaldemokratske turske republikanske stranke (CTP). Koja je oduvijek bila za ujedinjeni Kipar. Ako dođe do takve koalicione vlade, to bi značilo da bi prvi put u Sjevernom Kipru i predsjednik i premijer bili za ponovno ujedinjenje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android