1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

010811 Zypern Regierung

2. august 2011

Vlada Kipra je dala ostavku. U toj zemlji se ne provode najavljene reforme, a na Kipru se svakog dana protestira. Nakon Grčke, Portugala i Irske, privredna kriza je sada došla i na Kipar.

https://p.dw.com/p/128hr
Eksplozija na Kipru je teško oštetila najvažniju elektranu u toj zemljiFoto: picture alliance/dpa

Nakon eksplozije kontejnera s municijom 11. jula ove godine tokom koje je život izgubilo 13 ljudi, oštećena je najvažnija elektrana na Kipru te također i jedna solana. Od tada u toj zemlji protiv predsjednika Dimitrisa Christofiasa svakodnevno demonstrira više hiljada ljudi i traži njegovu ostavku. Predsjednik to odbija i proteklog četvrtka (27.07.) raspustio je cijelu vladu. No, opozicija nije time zadovoljna. Giannakis Omirou, šef opozicionih socijaldemokrata, na adresu predsjednika i vlade na kiparskoj televiziji kaže: "Oni ne shvataju i ne razumiju da su svojim djelima i propustima zemlju doveli u krizu kakve još nije bilo. Još uvijek nisu shvatili da je Kipar samo jedan korak udaljen od ekonomske ruine."

Predsjedniku više nije potrebna većina u parlamentu

Demetris Cristofias
Predsjednik Kipra Dimitris ChristofiasFoto: picture alliance/dpa

Ta tvrdnja nije sasvim pogrešna, ali jekao i mnoge na Kipru, nepotpuna. Sa 61 odsto državnog duga i novim zaduženjima od 5,3 procenta situacija na Kipru, u poređenju sa ostalim zemljama Evropske unije, čak i nije tako dramatična. No, slično kao i u slučaju Irske glavni problem leži u kiparskim bankama. One još uvijek drže grčke državne obveznice u vrijednosti od gotovo 20 milijardi eura. Ukoliko dođe do reprogramiranja grčkih dugova, tada će kiparske banke izgubiti mnogo novca - riječ je o više milijardi.

Za jednu zemlju sa budžetom od 17 milijardi eura bilo bi to preveliko opterećenje. No, to nije jedini razlog zbog čega su agencije za rejting tokom proteklog vikenda smanjile stepen boniteta Kipra. Agencije su primjetile i da je ekonomski rast zemlje u prosjeku od 4 odsto u protekloj deceniji pao na dva odsto. Razlog: kiparski ekonomski rast se bazira prije svega na potrošnji i jeftinim kreditima.

Inače gledano iz političkog ugla, predsjednikova pozicija je tako snažna da njemu u parlamentu više nije neophodna većina kako bi vladao. Slična je situacija i u Nacionalnom vijeću u kojem su zastupljeni šefovi svih parlamentarnih stranaka. Tu se na tajnim sjednicama dogovara šta će se dalje raditi i kakve zaključke bi trebalo da donese parlament. I ako sada ljudi izlaze na ulice i protestiraju tada je to odraz kako frustracije zbog takvog stanja u zemlji, tako i straha da bi se moglo izgubiti radno mjesto. U narednim danima predsjednik Kipra će predstaviti novu vladu, ali već se sada može sumnjati u to da će ona naći odgovore na neka osnovna pitanja Kipra.

Autori: Panagiotis Kouparanis / Senad Tanović

Odg. ured.:Belma Fazlagić-Šestić