1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBugarska

Kineski uticaj na bugarsko obrazovanje

Christopher Nehring
7. august 2022

Kineski uticaj u obrazovnom sistemu Bugarske sve je veći. Bivši agenti državne bezbjednosti u Institutu Konfucije imaju u tome svoju ulogu isto kao i Huavej. Ali nikoga nije briga.

https://p.dw.com/p/4Exzh
Bulgarien Sofia | Eröffnung Konfuzius-Institut
Otvaranje Konfucijevog instituta u SofijiFoto: Xinhua/IMAGO

Institut Konfucije u Sofiji jedva da se može razaznati sa ulice. Smješten je u velikom zdanju koje zauzima skoro cijelu stranu ulice u centru grada, na istoj adresi je i Centar za istočne jezike i kulture sofijskog univerziteta. Univerzitetskom institutu lako je prići od stanice metroa – ulaz je neupadljiv. Objekta okružuje veliki prostor ograđen visokom žičanom ogradom.

Zvanično se Institut Konfucije, kao i ostali ovakvi instituti u svijetu, bavi promocijom kineskog jezika i kulture. Programe za taj institut određuje zvanična kineska spoljnopolitička organizacija u domenu kulture „Hanban“ – Institut za kinesko jezičko obrazovanje.

Prema procjeni njemačke vlade Hanban je direktno podređen „propagandnom odjeljenju Komunističke partije Kine (dakle kancelariji za propagandu u inostranstvu)“. Tako je glasio zvaničan odgovor njemačke vlade na pitanje tada opozicionih Zelenih u Bundestagu 2019. Zbog toga, prema nekim medijskim izvještajima, rad ovih kineskih instituta u Njemačkoj prati njemačka obavještajna služba – Služba za zaštitu ustavnog poretka. Njena procjena glasi: „Kineski Konfucijevi instituti naročito služe tome da u okviru strategije uspostavljanja uticaja Komunističke partije Kine šire besprijekornu sliku ove zemlje."

Kineska „meka moć"

Kako to praktično izgleda pokazuje publikacija oba kineska instituta u Bugarskoj. U njoj se kaže: „Narodna Republika Kina je našla uspješan odgovor i na koronavirus i na ekonomski pad koji je uslijedio (…) Ekonomski oporavak Narodne Republike je naprosto impresivan". Osim toga, u publikaciji analitičari hvale razvojni model „socijalizma sa kineskim osobinama” kao „pozitivnu alternativu globalnom neoliberalizmu".

Povrede ljudskih prava kao što je nasilno gušenje studentskih protesta na trgu Tjenanmen 1989. istovremeno se predstavljaju kao nužne greške i plod socijalnih napetosti koje su riješene u vrijeme Deng Sjaopinga.

Bulgarien Sofia | Chinesisches Neujahrsfeier im China Cultural Center
Proslava kineske Nove godine u Sofiji, 27.01.2019.Foto: Zhan Xiaoyi/Xinhua/IMAGO

Debeovske veze i rusko-kineska saradnja

Prema istraživanju Dojče velea, strukture bugarskih instituta Konfucije nisu samo netransparentne, već imaju dosta toga zajedničkog sa rusofilnim krugovima kao i bivšim saradnicima bugarske državne bezbjednosti.

Primjer je Nako Stefanov, autor citirane publikacije Instituta Konfucije. On je po obrazovanju japanolog. Sedamdesetih i osamdesetih usavršavao se u Sovjetskom Savezu, a od 1973. je bio agent bugarske državne bezbjednosti. Danas je ugledan i glasan član stranke „Rusofilija za preporod otadžbine“, na čijem je čelu poznati proruski aktivista Nikolaj Malinov.

Stefanov nije odgovorio na pitanja koja mu je postavio DW i stoga nije jasno da li on zvanično radi za Institut Konfucije u Sofiji. Ni Institut nije želio da da odgovore, pozivajući se na to da je direktorica Instituta Aksinija Koleva na odmoru. Ona je, zajedno sa Stefanovim, potpisala spomenutu publikaciju, a takođe je bila na školovanju u Sovjetskom Savezu.

Slična je situacija u drugom kineskom institutu u Bugarskoj, čije je sjedište u staroj srednjovijekovnoj prijestonici Velikom Trnovu. Počasni predsjednik tog Instituta Konfucije je profesor Plamen Legkostup, koji je osamdesetih bio neformalni saradnik komunističke državne bezbjednosti. On je kao rektor univerziteta 2009. dodijelio titulu počasnog doktora ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za njegov „doprinos mirnom razvoju svijeta".

„Kina i Rusija izgleda više sarađuju nego što su konkurenti u oblasti širenja uticaja u Bugarskoj“, kaže Rumena Filipova, direktorka Instituta za globalnu analizu čije je sjedište u Sofiji. Ona je sprovela istraživanje o kineskom uticaju na bugarski obrazovni sistem. To istraživanje je dio panevropskog projekta, koji se fokusira na kineske obrazovne kooperacije u Evropi.

I sama Filipova je lično doživjela netransparentnost Instituta Konfucije u Bugarskoj. Univerzitet Velike Trnove odbio je da odobri pristup informacijama o tamošnjem Institutu Konfucije, uprkos zakonu koji nalaže slobodan pristup informacijama od javnog značaja.

Kineski uticaj u bugarskom obrazovnom sistemu

Bugarski univerziteti i kineski partneri trenutno imaju 141 ugovor o saradnji. Univerzitet Ruse ima čak sedam sporazuma o saradnji sa kineskim univerzitetima – studenti mogu da steknu dvostruke diplome. Naizgled bezazlena saradnja krije veliki rizik. Investigativni novinari su utvrdili da čak 48 univerziteta u Njemačkoj učestvuju u zajedničkim istraživačkim projektima sa kineskim partnerima, a rezultati mogu biti upotrijebljeni i u vojne svrhe. Rumena Filipova kaže da 24 kineska partnera bugarskih univerziteta mogu da se ocijene kao problematični zbog bliskosti sa vojskom, ali nije mogla da utvrdi da li se rezultati saradnje sa njima mogu koristiti u vojne svrhe.

Huavej - reklama na zgradi u Sofiji
Huavej - reklama u SofijiFoto: Artur Widak/NurPhoto/picture alliance

Rumena Filipova sažima svoja saznanja: „Peking ima cilj da proširi svoj uticaj koliko god je moguće i da stvori veze koje se po potrebi mogu iskoristiti“. Na primjer, dodaje ona, bugarski univerziteti rade na projektima koji spadaju u globalni kineski infrastrukturni projekat "Novi put svile". A korist od ovog projekta za Bugarsku u jugoistočnu Evropu se ističe u publikacijama Instituta Konfucije, čiji su autori svojevremeno sarađivali sa komunističkom službom državne bezbjednosti.

Huavej u Bugarskoj

Kineski telekomunikacioni džin Huavej je u posljednjih nekoliko godina uspostavio saradnju sa nizom bugarskih univerziteta. On dodjeljuje stipendije i tehnički oprema bugarsku stranu. „Tom saradnjom Huavej može da stekne tehničko znanje i razvije tehnološku zavisnost. Istovremeno, Huavej tako podriva 'Clean Network Program'", kaže Filipova. Taj program, koji je pokrenuo Vašington, trebalo bi da spriječi da se mreža 5G uspostavi sa nesigurnom kineskom tehnologijom.

Istraživanje Filipove pokazuje da širenje kineskog uticaja ostaje ispod praga vidljivosti za bugarsku politiku i javnost. Tako telekomunikacioni koncern „Yettel" može da koristi hardver Huaveja za svoju 5G mrežu. Javna debata o tome, da li takvo učešće šteti bezbednosti bugarske mreže, ne postoji, isto kao što nema ni debate o rusko-kineskim vezama u Institutu Konfucije. To se može vratiti kao bumerang.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu