Kina osvaja Balkan | TEME | DW | 27.10.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kina osvaja Balkan

Utjecaj Kine na europsku ekonomiju sve je veći. Države srednje i jugoistočne Europe trebaju novac, a nova svjetska sila ga nudi i to pod povoljnim kamatama.

default

Potiskuju europska preduzeća

Kina sve više potiskuje njemačka i europska preduzeća iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe – ponekad i sumnjivim sredstvima. Ovako bi u najkraćem glasio rezultat istraživanja koje je proveo Odjel za istok njemačkog Udruženja za ekonomska istraživanja.

"Kina je sada naravno iskoristila krizu u kojoj se nalazi industrija zapadne Europe kako bi se dokopala nekih tržišta. Niko nema ništa protiv povoljnih financiranja ukoliko je to tržišno razumljivo, ali nije riječ o tome jer su kamate koje se nude 1,5 ili 2 procenta, i na period od 15 godina. To je naravno nešto što se uopće više ne može opravdati,“ kaže predsjednik Odbora Klaus Mangold.

Kineske investicije dobro došle

Ipak zemlje srednje i jugoistočne Europe u vremenima krize ovako povoljne uvjete ne mogu više nigdje pronaći. Primjerice i Poljska, koja predstavlja najjaču ekonomiju na istoku Europe i čiji je bruto nacionalni dohodak, unatoč ekonomskoj krizi prošle godine porastao, bori se sa rastućom nezaposlenošću. Stoga su i u ovoj zemlji poslovne ponude iz Kine dobro došle. A zemlje koje su jako pogođene krizom kao što je Grčka zahvalno prihvataju kineske investicije posebice u vremenima kada opada interes investitora sa Zapada.

Bank of China

Zahvaljujući kreditu "Bank of China" Srbija gradi most preko Dunava u Beogradu

Kina je aktivna i u Srbiji. U aprilu 2011. godine počinje izgradnja mosta preko Dunava u Beogradu za čiju izgradnju je 85 posto sredstava obezbijeđeno zahvaljujući kreditu dobijenom od državne Bank of China. Državna kineska banka obezbijedila je milionske kredite za izgradnju brodova u Crnoj Gori. Kada je riječ o Hrvatskoj dogovorena je zajednička izgradnja zračne luke u Zagrebu, a u Bugarskoj bi, pored Sofije, trebala biti izgrađena kineska industrijska zona. U Rumuniji je Peking najavio podršku u korištenju energije vjetra, kao i dodatne intvesticije u području infrastrukture, energetike, poljoprivrede i rudarstva. U Rumuniji je već sada prisutno skoro 10.000 kineskih preduzeća. Moldavija je potpisala Ugovor o kreditiranju sa Kinom u visini od milijardu američkih dolara što je tek oko 10 posto brutonacionalnog dohodka ove najsiromašnije europske države.

Oprezno pozicioniranje

Koje interese ima Peking u ovim državama? Ebehrad Sandschneider, ekspert za Kinu pri njemačkom Društvu za vanjsku politiku kaže da su kineski interesi većinom isti:

„Prije svega riječ je o resursima, potom o tržištima, a kao treće o sasvim opreznom postepenom strateškom pozicioniranju. A upravo su ponekad tako siromašne zemlje zahvalan objekt za uspon takve politike. I mi to vjerojatno ne bismo pravili puno drugačije ako bismo to željeli ili mogli. Također, to nije nikakva velika tajna strategija, već iz ugla Kine jedan potpuno smislen postupak.“

07.10.2008 DW-TV JOURNAL WIRTSCHAFT Minireportage China

Postepeno strateško pozicioniranje

Pa ipak kineska politika nema samo prijatelje, posebice ne kada je riječ o europskom tržištu. Koncem septembra njemačka kancelarka Angela Merkel je tako zatražila strožija pravila kada je riječ o pristupu kineskih firmi na tržište EU. Ona je u tom smislu zatražila više transparentnosti: "Mora biti sasvim jasno u kojoj mjeri su kineske firme podržane od državnih institucija i banaka u nadmetanju sa europskim preduzećima", rekla je kancelarka.

I dok se u Europi raspravlja o pristupu Pekinga europskom tržištu, Kina ojačava svoju poziciju u Turskoj. Tako je nedavno šef Turskih željeznica objavio da će Kina investirati 28 miliona američkih dolara za izgradnju nove infrastrukture.

Autori: A. Scherle/Z. Ilić

Odg. urednik: J. Rose