Kina: nakon radikalne COVID-politike gospodarski boom?

Kineski gospodarski rast je u 2022. sa samo tri posto ostao znatno ispod očekivanog cilja. Od početka reformske politike i otvaranja krajem 1970-ih, kineski rast treći put nakon 2020. i 2021. nije premašio tri posto.

Pogotovo od širenja soja omikron COVID-patogena, kineske vlasti se sve češće odlučivala na drakonske mjere karantene kako bi prekinule lance zaraze no često uzalud. Ova takozvana "dinamična zero-COVID-strategija" dovela je do pada potrošnje i proizvodnje te je poremetila opskrbne lance. Zatvaranje u gospodarskoj metropoli Šangaju u travnju i svibnju 2022. posebno je teško pogodilo Kinu: stopa rasta u drugom kvartalu iznosila je samo 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Pod ogromnim ekonomskim i društvenim pritiskom, Peking se početkom prosinca odlučio na nagli preokret u koronskoj politici. Ipak, mnogi stručnjaci nisu optimistični kad je u pitanju gospodarski rast Kine. Krajem godine MMF je ponovno snizio prognozu rasta za Kinu, uz sljedeće obrazloženje: „Radikalno odstupanje od stroge zero-COVID-politike izazvalo je naglo širenje virusnih zaraza koji će imati negativan utjecaj na kinesko i globalno gospodarstvo u sljedećih tri do šest mjeseci". 

No, neki stručnjaci smatraju da će naglo širenje zaraze samo kratkoročno utjecati na gospodarstvo. "Dugo očekivani gospodarski oporavak vjerojatno će doći ove godine. Činjenica da će val zaraza vjerojatno dosegnuti vrhunac u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci otvara bolje izglede za ostatak 2023.", kaže Jürgen Matthes, stručnjak za Kinu iz Instituta njemačkoga gospodarstva u Kölnu (IW), u razgovoru za DW.

Zapravo, kinesko gospodarstvo se brzo i snažno oporavilo nakon prvog vala pandemije 2020. Dok su razvijene zemlje još uvijek patile pod strogim mjerama poput karantene, kineske su tvornice proizvodile punom snagom. Zahvaljujući strogoj antipandemijskoj politici, u Kini u to vrijeme gotovo da nije bilo zaraza korona virusom. 2021. Kina je ostvarila rekordan suficit u izvozu te je tako mogla zabilježiti rast od preko osam posto. Istodobno je pojačao "kontejnersku krizu": kontejneri, potrebni za kineski izvoz, se zbog zastoja proizvodnje u drugim zemljama nisu vraćali u Kinu ili su se vraćali s velikim zakašnjenjem.

Kratkoročni pobjednik pandemije

U komentarima i chat-ovima kineskog interneta mnogi su tada Peking vidjeli kao pobjednika pandemije. Međutim, stručnjak za Kinu Rolf Langhammer kritičan je prema ovoj tvrdnji pogotovo kada je u pitanju 2021.: "Srednjoročno gledano, Kina teži razvoju domaćeg tržišta i razvoju usmjerenom na usluge, jer više ne želi biti ovisna o izvozu. U ranoj fazi pandemije, Kina je bila prva zemlja koja je ponovno počela proizvoditi i ponovno je preuzela ulogu svjetske radionice, a da kineska vlada nije tomu stvarno težila".

Zato Langhammer Kinu doživljava u najboljem slučaju tek kao "privremenog korisnika pandemije". S obzirom na to da su ostale zemlje već odavno ponovno pokrenule svoju proizvodnju, oporavak 2023. mogao bi biti mnogo teži nego 2020. i 2021. "Kina je vodila politiku 'stop and go' što s jedne strane stvara nesigurnost, a s druge, tu su i srednjoročni ekonomski problemi kao što je nejednaka raspodjela prihoda i bogatstva." 

Suočavanje s COVID-om je samo jedna otegotna okolnost

Problemi poput demografskih promjena i krize na tržištu nekretnina također su usporili budući rast. Općenito gledajući, ekonomist iz Kiela smatra da su unutarnji strukturni problemi trenutačno važniji za kinesko gospodarstvo od vanjskih čimbenika poput pandemije. Ipak, Langhammer ove godine smatra mogućom stopu rasta od četiri do 4,5 posto.

Prema Jürgenu Matthesu iz IW-a, pandemija koronavirusa nije najvažniji vanjski faktor za ekonomski razvoj Kine. Geopolitika igra mnogo veću ulogu. "Način na koji se Kina nosi s korona-politikom za mnoge djeluje poput šoka i gubitka povjerenja. To pridonosi činjenici da Kina sada igra manju ulogu u globalnom gospodarskom lancu. Ali trenutačno postoje snažne tendencije u Europi i SAD-u za smanjenje ovisnosti o Kini i to prije svega zbog zabrinutosti da bi Kina mogla izvršiti invaziju na Tajvan u doglednoj budućnosti. Zato smatram da geostrateška pitanja imaju veći utjecaj na težinu Kine u globalnim lancima opskrbe. Oko polovice njemačkih kompanija kažu u anketama da se osjećaju relativno ovisnima o Kini i da žele smanjiti ovu ovisnost."

Iako Matthes predviđa da će se kinesko gospodarstvo oporaviti kasnije ove godine, oporavak će vjerojatno doći pod trostrukim pritiskom i to politike prema koroni, geostrateških trvenja i unutarnjih strukturnih problema. Njegov zaključak: "Teško je reći što je na kraju najgore. Svi ti čimbenici su tu u isto vrijeme."