1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina i Rusija - dva nejednaka partnera

Miodrag Šorić
5. juni 2019

U Kremlju se može čuti da kemija između ruskog i kineskog predsjednika funkcionira. Da li je to tako vidjeti ćemo u srijedu kada se obojica ponovo sastaju - ovaj put u Sant Petersburgu.

https://p.dw.com/p/3Jpo4
Kineski predsjednik Xi Jinping (lijevo) i predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom susreta u Vladivostoku 2018. godine
Foto: picture-alliance/dpa/Photoshot/mcg/H. Jingwen

Zvuči kao lagani prizvuk trijumfa kada predsjednik Vladimir Putin obznani da je 2018. godine trgovinski volumen sa Kinom prešao sumu od 100 milijardi dolara."Kina je naš strateški partner", rekao je on koncem aprila prilikom posljednje posjete Pekingu. U srijedu se Putin ponovo sastaje sa kineskim predsjednikom Xi-jem - ovaj put na ekonomskom forumu u Sent Petersburgu. To je u međuvremenu njihov 28. susret u šest godina. Stranci jedan drugom dakle nisu.

Tokom trodnevne posjete trebalo bi biti potpisano 30 ugovora o suradnji. Samit je pripremio kineski ambasador u Rusiji, Li Hui. U javnim nastupima on je svima obznanio da Kina i Rusija na diplomatskom nivou blisko koordiniraju svoje odluke. Činjenica je da obje stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a često bojkotiraju inicijative sa Zapada. To je slučaj sa pokušajima Amerikanaca i Europljana da donesu mir u Siriju ili da podstaknu demokratiju u Venecueli. "Mi odbijamo unilateralizam", kaže Li Hui. U prevodu: Peking i Moskva se bore protiv svega što doživljavaju kao "američku hegemoniju".

Disbalans u trgovini

I prvih pet mjeseci ove godine bilateralna trgovina je rasla dalje što obje vlade neumorno naglašavaju.No u najmanju ruku u Moskvi ostaje nepomenuto koliko su oba partnera nejednaka. Rusija u Kinu izvozi prije svega sirovine, poput nafte, gasa, uglja i drveta. Peking s druge strane svom sjevernom susjedu prodaje mašine, prevozna sredstva i robu široke potrošnje. Razmjena robe sa Rusijom iznosi svega 1,9 posto kineske trgovine što je zanemariva količina. Za Kinu su mnogo važnija prodajna tržišta SAD i EU. 

Nasuprot tome udio Kine u vanjskoj trgovini Rusije iznosi ponosnih 15 posto. Još 2010. godine je Kina smijenila Njemačku kao najvažnijeg trgovinskog partnera Rusije. Nakon 2014. godine se Kremlj ekonomski - a sve više i politički - orijentirao jače u pravcu Kine i Azije. To je sigurno i posljedica sankcija koje je Zapad uveo Moskvi. Sankcije vjerojatno neće u dogledno vrijeme oslabiti. U konačnici tzv. Proces iz Minska je zaglavljen.

Vladimir Putin i Xi Jinping nisu stranci jedan drugome
Vladimir Putin i Xi Jinping nisu stranci jedan drugomeFoto: Reuters/M. Metzel

Baš kao što Moskva politiku sankcija smatra nepravednom, tako se Peking žali na prijeteći trgovinski rat sa SAD. Kina i Rusija udružuju snage jer se osjećaju progonjenim od Zapada, smatra Sergej Karaganov, dekan Highscholl od Economic iz Moskve. On se još 90-tih godina zalagao za orijentaciju Rusije u pravcu Azije, prisjeća se u razgovoru za DW. Karaganov u to vrijeme međutim nije naišao na razumijevanje u Kremlju. Predsjednik Putin ga je kasnije uzeo u svoj tim savjetnika. Jedan veliki dio moskovske političke elite nema povjerenje u Kinu, kaže on. "Kremlj također ne igra na kinesku kartu", dodaje Karaganov. Rusija, kako ističe Karaganov, gradi svoje veze i sa Indijom, Južnom Korejom, Japanom i drugim azijskim zemljama.

Oružje i infrastruktura

Obje zemlje surađuju vojno. U septembru 2018. godine ruske i kineske sigurnosne snage su održale vojnu vježbu. U manevru pod nazivom "Vostok 2018" godine sudjelovalo je navodno do 300 000 ruskih i 3000 kineskih vojnika. Kremlj i dalje prodaje oružje Kini. U međuvremenu Peking ipak sve više proizvodi svoje oružje. Posebice širi samostalno svoju mornaricu i to brzinom koja oduzima dah.

Predsjednik Putin i njegov kineski kolega Xi u Sent Petersburgu žele također unaprijediti izgradnju infrastrukture duž zajedničke granice, koja je duga više od 4000 kilometara. No dok Peking raspolaže neophodnim sredstvima Moskva se mora često prilagođavati. Karakteristična je izgradnja više od dva kilometra dugog mosta preko rijeke Amur, koja predstavlja granicu, na Dalekom istoku. Dok Kinezi svoj dio do sredine rijeke žele završiti u kratkom vremenu, na ruskoj strani se stalno odugovlači sa gradnjom - prije svega jer Kremlju nedostaje novac.        

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android