Kina forsira tajne ugovore za kredite | Politika | DW | 01.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Kina forsira tajne ugovore za kredite

Papiri nisu bili namijenjeni očima javnosti, ali istraživači su ipak dobili uvid u kineske kreditne ugovore. Peking svoju jaku pregovaračku poziciju vješto koristi kod zemalja u razvoju.

U posljednjih dvadesetak godina Kina širom svijeta posuđuje sve veće količine novca zemljama u razvoju. U središtu pažnje Pekinga su zemlje na „Novom putu svile“, odnosno u okviru inicijative „Pojas i put”. Taj infrastrukturni projekt povezuje Kinu s preko 60 zemalja Azije, Europe i Afrike. Kina financira mrežu novih luka, željezničkih linija, puteva i industrijskih parkova.

„Inicijativom 'Pojas i put' Kina je postala najveći povjerilac zemalja u razvoju“, kaže Christoph Trebesch s njemačkog Instituta za svjetsku privredu (IfW) u Kielu. On je s drugim istraživačima analizirao kreditne uvjete za inozemstvo u kineskim bankama za razvoj.

„Kineske državne banke nastupaju prema zemljama u razvoju kao veoma verzirane davaoci kredita koji svoju pregovaračku moć koriste u svoju korist“, navodi Trebesch. 

Christoph Trebesch, Institut za ekonomiju Kiel

Christoph Trebesch, Institut za ekonomiju Kiel

Inače, kreditni ugovori s drugim zemljama obično su pod ključem. Institutu za svjetsku privredu iz Kiela je, u suradnji s više američkih istraživačkih institucija, pošlo za rukom da stekne uvid u stotinu tajnih ugovora o kreditiranju koje je Kina sklopila s 24 zemlje u razvoju. Ukupna vrijednost ugovora je 36,6 milijardi dolara.

Neobično dalekosežne klauzule o povjerljivosti“

Istraživači su te ugovore usporedili sa 142 ugovora o kreditiranju drugih zemalja koji su javno dostupni. U toj uspordebi se pokazalo da kineski imaju „neobično dalekosežne klauzule o povjerljivosti“. Ponekad je i samo postojanje kredita bilo tajno. Isto tako, uočljivo je da su ugovori tokom vremena imali sve restriktivnije klauzule o tajnosti. Od 2014. je u svakom ugovoru ugrađena takva klauzula.

Istraživači kritiziraju tu praksu, pošto su za porezne obveznike koji otplaćuju kredite zaduženje i uvjeti potpuno netransparentni. Osim toga, ostali potencijalni davaoci kredita ne mogu sa sigurnošću procijeniti kreditnu sposobnost neke zemlje.

Stručnjaci takođe tvrde da ugovori daju prednost kineskim državnim bankama u odnosu na ostale potencijalne financijere. U najvećem broju slučajeva dužnicima nije dozvoljeno reprogramiranje dugova s drugim bankama. Prema tome, Kina poseduje veliki manevarski prostor, može „raskinuti kreditni ugovor ili ubrzati otplaćivanje kredita, ako nije suglasna s politikom zemlje dužnika“, na primjer ako dođe do prekida diplomatskih odnosa. 

Ukupna vrijednost ugovora je 36,6 milijardi dolara

Ukupna vrijednost ugovora je 36,6 milijardi dolara

Veliki broj tih ugovora sadrži klauzulu o nemogućnosti da se dugovi prema Kini tretiraju u Pariškom klubu – neformalnoj grupi 19 najbogatijih zemalja svijeta i Rusije koja razrađuje planove restrukturiranja, olakšavanja i otpisa dugova zaduženim zemljama i njihovim kreditorima.

Diskusija o dužničkoj klopci

Tim istraživača dobio je ugovorima pristup preko vladinih stranica dužničkih zemalja. Utvrđeno je da kreditni uvjeti zemljama koje su u teškoj financijskoj situaciji zbog pandemijske krize otežavaju napore da „svoju dužničku situaciju stave pod kontrolu“.

Ekonomski stručnjaci specijalizirani za Aziju odavno upozoravaju da Kina pokušava zemlje u razvoju i nove industrijalizirane zemlje uvući u dužničku klopku – da kreditima razvije jaku zavisnost od Pekinga kako bi na taj način lakše imala pristup velikim projektima kao što su luke i putevi.

Ali tu tezu ne podržavaju svi istraživači. Deborah Brautigäm, jedna od vodećih stručnjakinja za odnose Kine i Afrike koja radi na Sveučilištu „John Hopkins“ naziva tezu o dužničkoj klopci „mitom“. Njeni istraživački rezultati pokazuju da su kineske banke spremne na reprogramiranje postojećih kredita. Isto tako, Peking nije nikada zaplijenio imovinu neke države, kako se često tvrdi, piše ta znanstvenica u prilogu za časopis „Atlantic“.

nm/hb/dd (afp,ifw)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu