1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kijev se boji Donalda Trumpa

Christian Trippe
11. januar 2017

Mir sa Rusijom? U Kijevu je počela bolna debata o prijedlozima za rješavanje spora između Ukrajine i Rusije. Ukrajina, navodno, ne može više računati na veliku podršku SAD.

https://p.dw.com/p/2VaBv
Foto: picture alliance/dpa/D. Naupold

Predsjednički izbori u SAD, održani u novembru, politički Kijev su doveli u jednu vrstu šoka. Ministar unutrašnjih poslova je veoma brzo sa Facebooka sakrio komentar koji je napisao o kandidatu republikanaca. Izabran je Donald Trump koji je obećao bliskost sa ruskim predsjednikom Putinom. Što, naravno, nije dobro za Ukrajinu. Od tada je zabrinutost velika jer postoji bojazan da SAD od Ukrajine ne bi samo povukle svoju zastitničku ruku nego bi mogla i smanjiti ekonomsku pomoć.

Za vrijeme božićnih praznika u Ukrajini je propao čitav niz prijedloga koji bi mogli biti podstrek za nove diskusije. Sve je počelo sa Viktorom Pinčukom, multimilijarderom, mecenom i predstavnikom „oligarha" koji u Kijevu tradicionalno imaju politički uticaj. Pinčuk se u Wall Streetu Journalu pojavio sa analizom u kojoj ističe da izbor Donalda Trumpa u SAD i jačanje populizma u Evropi prisiljavaju Ukrajinu na „bolne kompromise". Ukrajina bi se navodno trebala odreći ulaska u NATO i obavezati na neutralnost, ali istovremeno dobiti sigurnosne garancije. Također i moguće evropske integracije bi morale sačekati.

Ujedinjenje sa Krimom po uzoru na ponovno ujedinjenje Njemačke?

Milijarder Viktor Pinčuk
Milijarder Viktor PinčukFoto: picture-alliance/M. Palinchak

Za Donbas, koji ulazi u četvrtu godinu rata, Pinčuk predlaže da Ukrajina odstupi od dosadašnjih maksimalnih zahtjeva i prihvati lokalne izbore čak i ako oni nisu fer i pošteni zbog prisustva ruskih trupa i agenata tajnih službi. Ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija anektirala u martu 2014. godine treba isključiti iz svih predstojećih pregovora sa Rusijom. Za oko 20 godina bi se Krim mogao ponovo priključiti Ukrajini, kao što je slučaj sa ponovnim ujedinjenjem Njemačke.

Rekacije na Pinčukove prijedloge su oštre. Hanna Hopko, nezavisni liberalni poslanik u Radi, ukrajinskom parlamentu, Pinčukove prijedloge je nezvala „kriminalnim". Ona je rekla da je „zločin se igrati sa teritorijalnim integritetom Ukrajine". Kostjantin Jelisejev, vanjskopolitički savjetnik blizak predsjedniku, kategorički je protiv svakog odustajanja od euroatlantskog kursa i odugovlačenja u nastojanjima ulaska u EU i NATO.


Da li Vladimir Putin želi iskoristiti ovakvu situaciju?

Vasil Filipčuk se boji da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti aktuelnu situaciju i zbog toga se zalaže sa izjednačavanje sa Rusijom. Direktor "International Center For Policy Studies (ICPS)" u Kijevu je mišljenja da Ukrajina ima malo vremena za aktivno zalaganje za okončavanje rata na istoku Ukrajine.„Ukrajina u konfliktu sa Rusijom više ne može računati na SAD. To zna i Rusija i zbog toga će raditi na zaoštravanju situacije".

Hanna Hopko je ljuta zbog Pinčukovih izjava
Hanna Hopko je ljuta zbog Pinčukovih izjavaFoto: Getty Images/L. Vogel

Filipčuk je na internet portalu "apostrophe.ua" objavio detaljan plan koji se sastoji od devet tačaka u koji je uključeno i odricanje od članstva u NATO. On dodaje da cilj i dalje treba da ostane članstvo u EU. Kada je riječ o Krimu, on predlaže složen proces koji bi vodio do autonomije, dok za Donbas na istoku Ukrajine želi regionalna specijalna prava i to nakon povlačenja svih ruskih vojnika. „Zbog toga sam u više stotina e-mailova i SMS poruka prozvan ´izdajnikom`", izjavio je Filipčuk za DW. On također dodaje da je preko Božića dobijao i prijetnje smrću.

I sa drugih strana dolaze nekonvencionalni prijedlozi o tome kako bi se mogla riješiti situacija između Ukrajine i Rusije. Leonid Kravčuk, prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, u intervjuu za moskovski radio „Echo Moskwy" se založio za formiranje Savjeta mudraca: „Kijev i Kremlj za taj Savjet trebaju imenovati po pet osoba moralnog autoriteta koji nikada nisu bili u nekoj stranci. Oni bi trebali u miru da raspravljaju o jednoj vrsti arbitražne odluke".

Bivši ukrajinski diplomata Filipčuk ne može procijeniti kakvi su izgledi da se o ovim prijedlozima ozbiljnije diskutuje nakon božićnih praznika. On kaže da jednostavno postoji dosta „nepoznanica". On je za DW izjavio da je „ukrajinskom društvu" sito rata u Donbasu i konflikta sa Rusijom i da je spremno za diskusije. Međutim, u ukrajinskoj politici postoji dosta otpora za nepristrasan pristup prijedlozima za rješenje. Ukrajinski predsjednik Porošenko do sada se nije direktno izjasnio o diskusiji. Porošenko od početka godine nije imao ni jednu konferenciju za novinare. Istovremeno u Kijevu očekuje posjetu velikog broja posmatrača.