Kijev pred teškim izborom

Sastanci u tzv. "Normandijskom formatu" su jedna od rijetkih konstanti u međunarodnim nastojanjima da se mirovni proces u Ukrajini izvede iz slijepe ulice. Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine sastaju se u srijedu u Berlinu kako bi ponovo razgovarali o stanju u Ukrajini. Biti će riječi o dvije centralne teme, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu: sigurnosna situacija, odnosno da li se poštiva primirje i "modaliteti za lokalne izbore" na istoku Ukrajine.

Nakon njihovog posljednjeg sastanka početkom marta u Parizu njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier nije mogao sakriti svoje razočaranje."Nisam zadovoljan načinom kako Kijev i Moskva vode pregovore", rekao je Steinmeier. Prije svega u pregovorima o političkom procesu "nema napretka", rekao je Steinmeier prije dva mjeseca.

OSCE: Situacija se pogoršava

Više od godinu dana je prošlo od 12. februara 2015. godine u bjeloruskom glavnom gradu Minsku kada su se Ukrajina i proruski separatisti iz Donjecka i Luganska dogovorili o katalogu mjera kojeg čini 13 tačaka. Sporazum je nazvan Minsk II jer je prvo primirje trajalo samo nekoliko mjeseci.

Današnja bilanca izgleda ovako: nema velikih borbenih dejstava, ali nema ni potpunog primirja. Nekoliko dana prije sastanka u Berlinu bilo je pucnjave, a Kijev je saopćio da ima novih žrtava među ukrajinskim vojnicima. U pojedinim mjestima - poput bivšeg aerodroma u Donjecku - se vode borbe kao da je Minsk tek bezvrijedni komad papira. Stanje se pogoršalo, konstatirao je u aprilu Aleksander Hug iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE). Obje strane krše odredbe Sporazuma Minsk II, rekao je zamjenik šefa Promatračke misije OSCE-a u Ukrajini.

Većina tačaka Sporazuma su ostale neispunjene: povlačenje teškog oružja nije okončano, razmjena zarobljenika zapinje, na amnestiju za separatiste se čeka. Promatrači OSCE-a nemaju potpuni pristup separatističkim oblastima i ponovna upostava ukrajinske kontrole na granici prema Rusiji se trenutno čini nemogućom. Izravni pregovori između Kijeva i Donjecka u okviru tzv. Kontakt grupe iz Minska tapkaju u mjestu.

Reforma ustava kao najveći problem Kijeva

Kao glavna tačka za političko rješenje važi, prema Minsku II, reforma ustava u Ukrajini i lokalni izbori u separatisičkim oblastima. Reforma bi trebala garantirati faktičku autonomiju ovim oblastima. To između ostalog znači da će lokalna uprava imati utjecaj na imenovanje sudaca i državnih tužitelja i da će tzv. "narodne milicije" biti legalizirane. Osim toga Ukrajina se obvezuje na financiranje separatističkih oblasti. No ona to do danas ne čini.

Reforma ustava je vjerojatno najveći problem za Kijev. Glasanje u prvom čitanju koncem avgusta 2015. godine bilo je zasjenjeno nasilnim protestima. Drugo čitanje se odavno trebalo održati kako bi reforma - kako je dogovoreno u Minsku - do konca 2015. godine stupila na snagu. Ipak ona je pomjerena za neodređeno vrijeme. Promatrači u Kijevu to objašnjavaju navodeći da u parlamentu očito ne postoji neophodna većina od 300 glasova.

S obzirom na sve ovo Zapad očito pojačava pritisak na obje strane, no ipak prije svega na Kijev. U središtu raznih razgovora su lokalni izbori u separatističkim oblastima. Koncem aprila je Kijev posjetila Victoria Nuland, američka diplomatkinja zadužena za europska pitanja. Ona je navodno Ukrajini predložila konkretne termine, izvijestio je renomirani sedmični list "Dserkalo Tyschnja". Tako bi Ukrajina navodno do konca maja trebala usvojiti poseban izborni zakon za separatističke oblasti kako bi tamo najkasnije do avgusta bili održani izbori. Ipak Kijev to demantira. Iz Ureda predsjednika Ukrajine je navedeno kako se nije razgovaralo o konkretnim terminima.

Porošenkova dilema

SAD su već prošlih mjeseci jasno stavile do znanja da Ukrajina treba ispuniti svoj dio Sporazuma iz Minska i onda ako to Rusija ne čini. Kada američki ministar vanjskih poslova John Kerry narednih sedmica bude putovao u Kijev moguće je da će on tu poruku ponoviti.

Porošenko je sada dospio pod pritisak i nalazi se pred dilemom: Ukoliko bude i dalje odugovlačio s usvajanjem izbornog zakona za separatističke oblasti rizikuje da razočara svoje prijatelje na Zapadu. Pri tome je Ukrajina upućena na finanacijsku pomoć Zapada. Neki ukrajinski promatrači upozoravaju između ostalog na to da bi dalje odugovlačenje na ukrajinskoj strani moglo voditi do djelomičnog popuštanja ekonomskih sankcija koje je Zapad uveo Rusiji. Kijev to želi spriječiti. Ukoliko Porošenko popusti pred pritiskom mogao bi trpiti njegov ionako pogoršani imidž kod kuće. U konačnici većina u Parlamentu, potrebna za donošenje posebnog izbornog zakona, je sve samo ne sigurna.

Do sada je Ukrajina postavljala uvjete za održavanje izbora u separatističkim oblastima među kojima je poptuno primirje i potpuna sloboda kretanja za promatrače OSCE-a. OSCE bi na ovim izborima trebao imati centralnu ulogu - ne samo u svojstvu promatrača izbora, već i tijela koje garantira sigurnost za njihovo održavanje. Kako bi ta misija trebala izgledati do sada nije jasno i mogla bi biti tema na sastanku ministara vanjskih poslova u Berlinu. Separatisti su nedavno svoje lokalne izbore pomjerili na 24. juli. Taj datum ipak nije konačan, kazao je Aleksandar Saharčenko, vođa samoproglašene "Narodne republike Donjeck".