EU plan protiv kibernetičkog nasilja nad mladima

Povodom Dana sigurnijeg interneta (Safer Internet Day) 10. februara 2026., Europska komisija je predstavila novi akcijski plan za borbu protiv kibernetičkog nasilja. Plan se usredotočuje na zaštitu mladih do 29 godina, uključujući osobe s invaliditetom, LGBTIQ+ osobe, migrante i pripadnike manjinskih skupina.

Trenutni podaci pokazuju da je svaka šesta mlada osoba u Europi pogođena kibernetičkim nasiljem. Svaka osma priznaje da je sudjelovala u njemu. Ovi podaci naglašavaju hitnost i relevantnost problema.

Različiti oblici kibernetičkog nasilja

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također vidi u kibernetičko nasilje kao rastući problem. Dok su tradicionalni oblici školskog nasilja ostali relativno stabilni od 2018. godine, digitalno nasilje i dalje raste. WHO navodi da se to dodatno pojačava sa sve većom digitalizacijom interakcija između mladih ljudi i da potencijalno može imati dubok utjecaj na njihove živote.

Kibernetičko nasilje može biti neizravno – na primjer, putem tekstualnih poruka, glasovnih poruka ili telefonskih poziva – ili javno i poluanonimno na platformama društvenih medija, u grupama ili forumima. Napadi se mogu dogoditi i neizravno, na primjer, kada se glasine, screnshot-ovi ili manipulirani sadržaj šire iza leđa žrtve.

Pri tome ulogu igra i rastuća rasprostranjenost umjetne inteligencije. Njome se omogućuju nove oblici digitalnog zlostavljanja, poput seksualiziranih deepfakeova, koji posebno pogađaju djevojke i žene. Takav sadržaj generiran umjetnom inteligencijom bit će posebno zabranjen europskim zakonom o umjetnoj inteligenciji od trećeg tromjesečja 2026. 

Tipične forme digitalnog uznemiravanja uključuju:

• Flaming: provokacije i uvrede

• Uznemiravanje: ponovljene uvrede, pogrdne poruke

• Kibernetičke prijetnje: prijetnje nasiljem, uključujući prijetnje smrću

Kako kibernetičko nasilje uništava tijelo, um i svakodnevni život

Za razliku od tradicionalnog nasilja, poput onog u školama, online nasilje ne zna za pauzu. Napadi se mogu dogoditi u bilo koje doba dana ili noći.

Posljedice po zdravlje u međuvremenu su dobro istražene. Pogođeni često razvijaju simptome povezane s anksioznošću i stresom, poput poremećaja spavanja, gastrointestinalnih problema, glavobolja, lupanja srca ili kronične boli. Također se suočavaju s većim rizikom od obolijevanja od depresije i anksioznosti.

Psihološki pritisak utječe i na kognitivne sposobnosti: problemi s koncentracijom, smanjena motivacija za učenjem i smanjenje učinkovitosti tipične su posljedice za mlade ljude koji su redovito izloženi digitalnim napadima. Neki se okreću alkoholu ili drogama kako bi se nosili sa stresom. Povećava se i rizik od samoubojstva. 

Zašto su mnogi nasilnici ujedno i žrtve

Zanimljivo je da studije pokazuju da su ljudi koji provode kibernetičko nasiljem često i sami psihički opterećeni - na primjer, impulzivnošću, emocionalnom nestabilnošću ili vlastitim iskustvima nasilja. Mnogi su istovremeno i počinitelji i žrtve, što dodatno komplicira prevenciju.

EU pokreće akcijski plan: Aplikacija i nove smjernice protiv mržnje na internetu

Prvi korak u hitnim slučajevima je traženje pomoći – od učitelja, roditelja, prijatelja ili drugih osoba od povjerenja. Međutim, u praksi mnogim žrtvama to je teško: Sram i strah ih često preplavljuju.

Tu treba biti primijenjen novi akcijski plan Europske komisije. Njegova centralna tačka je aplikacija za cijelu EU koja će žrtvama omogućiti jednostavno prijavljivanje kibernetičkog nasilja, osiguranje dokaza i brzo primanje podrške. Aplikacija će također biti dostupna na glavnim online platformama. „Mora biti lakše prijaviti nego maltretirati ljude online“, rekao je Glenn Micallef, povjerenik EU za djecu i mlade. Postojeća francuska aplikacija „3018“ treba poslužiti kao model.

Osim toga, Europska komisija želi ojačati prevenciju: Revidirane smjernice za digitalno obrazovanje i novi programi osposobljavanja za škole namijenjeni su zaštiti mladih ljudi u ranoj fazi i boljoj pripremi za online rizike.

Cilj je sigurniji internet – briga koju, prema Eurobarometru, više 90 posto Europljana smatra hitno potrebnom. Što prije pogođeni prime podršku, prije će se moći izbjeći dugoročne zdravstvene posljedice.