″Kenija nije uzela zaozbiljno terorističke prijetnje″ | Politika | DW | 06.04.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Kenija nije uzela zaozbiljno terorističke prijetnje"

Pripadnici terorističke skupine al-Shabaab su ponovno izvršili napad u Keniji, ovaj put s velikim brojem ubijenih i ozlijeđenih. Njihov napad se mogao predvidjeti, kaže kenijski stručnjak za sigurnost Peter Aling'o.

DW: Očito su prije nekoliko tjedana postojala upozorenja da al-Shabaab planira izvesti napade na veća sveučilišta. Zašto nije povećan broj sigurnosnog osoblja? Zašto se nije spriječio napad u Garissi?

Peter Aling'o: To se sada pitaju mnogi Kenijci. Proteklog mjeseca se moglo čuti mnoge informacije o mogućim ciljevima visokog rizika. Postojale su prijetnje protiv sveučilišta. Ali u Keniji se takve stvari jednostavno ne uzimaju zaozbiljno. Stoga vjerujem da su Kenija i njezine sigurnosne vlasti opet takoreći uhvaćene s "spuštenim hlačama". Radi se o planiranju i sigurnosnim snagama koje bi efektivno djelovale. Ne govorim tu samo o broju tih snaga. Radi se o tome da se raspoložive obavještajne informacije efektivno koristi. A to se jednostavno ne radi u Keniji. I su onda te rupe od kojih profitira al-Shabaab.

Očito su postojale i obavještajne informacije sa Zapada o planiranim napadima. Jesu li kenijske sigurnosne vlasti to ignorirale? Jer, to nije bio prvi napad al-Shabaaba u Keniji.

To pitanje sam sebi često postavljao - i nakon napada na trgovački centar Westgate u Nairobiju ili napada u Mombasi i Lamuu. Doista je dokazano da je su i tim slučajevima prethodno postojale informacije, ali da se nije ništa poduzelo. Tu se čovjek pita: Što ide po krivu pri koordinaciji obavještajnih informacija i sigurnosnih mjera? Tu nedostaje veza. A ta rupa Keniju čini ranjivom.

Mapa Kenije s gradovima Garissom i Nairobijem

Grad Garissa se nalazi u blizini granice sa Somalijom, odakle dolazi teroristička skupina al-Shabaab

Je li Kenija iz napada na trgovački centar Westgate u rujnu 2013. godine naučila kako reagirati na takve terorističke napade?

Smatram da Kenija nije ništa iz toga naučila. Ono što vidimo je neka vrsta refleksa na udarac čekićem u koljeno. Jednostavno se na mjesto događaja pošalju sigurnosne snage, ali na jedan način koji daje do znanja da se u biti ne zna točno kako postupiti. Debata o tome koje lekcije se moraju naučiti iz takvih napada se mora do kraja voditi, ali to nije učinjeno. Efektivna reakcija na napade bi trebala sadržavati i jednu civilnu komponentu, dakle da se uključi i građane. S mog gledišta Kenija mora još učiti kako da učinkovito reagira na jedan napada takvih razmjera.

Koliko međunarodne podrške dobiva Kenija u borbi protiv al-Shabaaba?

Mislim da Kenija dobiva dosta podrške. Ali pitanje je: Koliko učinkovito Kenija koristi tu pomoć? Na primjer, postoje kooperacije s drugim vladama, kao one s SAD-om ili Kanadom koje treniraju kenijsko sigurnosno osoblje za borbu protiv terorizma. Znamo i to da Amerika i Velika Britanija ovdje čak investiraju dosta novca. Ali se mora i spomenuti da problemi poput korupcije otežavaju uspjeh tih projekata.

Pripadnici al-Shabaaba u Somaliji

Pripadnici al-Shabaaba u Somaliji

Što će kenijska vlada u budućnosti drukčije raditi?

Vidjet ćemo neke kozmetičke promjene, ali ne i to da će Kenija doista krenuti u rješavanje strukturalnih problema koji zemlju čine ranjivom za ekstremizam i napade. Predsjednik se obratio naciji i mogla su se čuti obećanja, ali samo po pitanju povećanja broja sigurnosnih snaga. Međutim, nama je potreban jedan politički dijalog koji će u fokus staviti strukturalne slabosti sigurnosnog aparata i probleme kenijskog društva. Tu se građane mora uključiti kako bi se mogla pronaći doista dugoročna rješenja.

Peter Aling'o istražuje u Institutu za sigurnosne studije u Nairobiju. Intervju s njim je vodila Asumpta Lattus.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.