Ko je ubio Danijela H.?

Šta se dogodilo?

26. avgusta je tada 35-godišnji Danijel H. tokom gradskog festivala u Kemnicu, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, uboden nožem. Danijel H. je podlegao povredama. Jedan ubod je, između ostalih, zadobio u srce, a jedan mu je probio pluća. Još jedan muškarac je teško povrijeđen. Za počinjeno djelo sumnjiče se tada 22-godišnji Iračanin Farhad A. i 23-godišnji potražilac azila iz Sirije Ala S. Farhad A. je glavni osumnjičeni, ali do danas nije pronađen.

Kakvo je trenutno stanje istrage?

Prema podacima istrage izbjegli Iračanin se tokom jedne avgustovske noći posvađao na ulici sa budućom žrtvom. Prema informacijama više medija Farhad A. je bio pod uticajem droga i zajedno sa budućom žrtvom konzumirao kokain. Kada je došlo do svađe između Farhada A. i Danijela H. Ala S. je pritrčao u pomoć Farhadu A. U optužnici stoji da su obojica "bez pravog razloga" više puta ubola nožem ovog 35-godišnjaka.

Optužen je samo Ala S. Državno tužilaštvo mu na teret stavlja "zajednički počinjeno krivično djelo pokušaja ubistva kao i nanošenje teških tjelesnih povreda". Optužnica se zasniva na izjavama samo jednog svjedoka. Nakon počinjenog krivičnog djela, u blizini mjesta zločina pronađen je nož sa tragovima krvi Danijela H. No, tragovi optuženog Ala S. na njemu nisu pronađeni. Međutim, jedan svjedok ga je navodno vidio tokom napada kako se pokreće kao da ubada nožem. Svjedok je doduše izjavio kako nije mogao da vidi nož. Ala S. tvrdi da je nevin; on navodno uopšte nije bio na mjestu zločina.

Šta se dogodilo tokom dana kada se dogodio zločin?

Ubistvo je pogodilo saksonski grad. Mnoge grupe, a među njima i udruženje "Pro Kemnic" su pozvali preko Fejsbuka na demonstracije. Tada su građani rame uz rame protestovali sa desničarskim radikalima. Mnogi su koristili nacistički pozdrav podignutom desnom rukom, a policija je pokrenula istrage u najmanje deset slučajeva. Najmanje 18 demonstranata iz oba tabora i dvojica policajaca su povrijeđeni tokom demonstracija. Četvoro učesnika je, prema policijskim podacima, povrijeđeno na povratku kući, kada je na njih naletilo 15 do 20 napadača. Dvoje je završilo u bolnici.

Na drugoj strani su pokrenute kontrademonstracije i koncerti na otvorenom protiv mržnje prema strancima. Tokom jednog koncerta veoma popularne njemačke grupe "Tote hozen" i "Fajne zane fišfilet", desetine hiljada se okrenulo protiv pokušaja da se smrt Danijela H. politički instrumentalizuje.

Da li je u Kemnicu bilo "hajke" na strance?

Njemačka kancelarka je tada izjavila: "Imamo video snimke o tome da je bilo hajke, okupljanja u bande, da je bilo mržnje na ulicama i da to nema nikakve veze s pravnom državom", kazala je Merkel i dodala: "Ni na jednom trgu, ni u jednoj ulici ne smije da dođe do ovakvih sukoba".

Njoj je pak protivrječio saksonski premijer Mihael Krečman. "Nije bilo maltretiranja, nije bilo hajke ni pogroma", izjavio je Krečman. On je čak opovrgao izvještaje kako su pojedine grupe lovile ljude kroz grad koji su izgledali kao migranti. On je takođe izjavio da država neće dopustiti da joj se preotme monopol sile. Kritikovao je i "političku instrumentalizaciju desničarskih esktremista" kao "odvratnu".

Situacija se dodatno zakuvala izjavama tadašnjeg predsjednika Službe za zaštitu ustavnog poretka, Hans-Georga Masena. On je za tabloid Bild izjavio da ima dobre razloge koji govore u prilog tome da su snimci koji su se vidjeli u internetu, koji navodno svjedoče o hajci, zarpavo ciljane lažne informacije kako bi se "javnosti skrenula pažnja od ubistva u Kemnicu". Stranka Zelenih i Ljevica su zahtijevali Masenovu ostavku. Uz to je na vidjelo izašlo i to da je Masen nedjeljama unaprijed Poslaničkom klubu AfD-a na raspolaganje stavio Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2017. Do ove informacije je došao ARD-ov magazin Kontraste. Nakon konstantnih kritika na račun Masena, ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer ga je prvo premjestio na drugu funkciju, a onda ipak, kada kritike nisu prestale, na kraju poslao u penziju.

Između ostalog, jedan gradski vjećnik Ljevice iz Kemnica je radiju MDR kazao šta se u njegovom rodnom gradu dogodilo 26.8.2018. "Bio je to lov na ljude koji nisu izgledali kao Nijemci", kazao je Berger.

Ima li Saksonija problem sa desničarskim ekstremizmom?

Političari skoro svih partija strahuju od širenja desničarskog ekstremizma u Saksoniji. Desničarski ekstremisti, naime, već godinama štete ugledu savezne pokrajine Saksonije i njenih četiri miliona građana. Teroristička grupa Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) je sve dok nije otkrivena 2011. neometano boravila u Saksoniji. U glavnom gradu Drezdenu od 2014. redovno na ulicama protestuju "Patriotski Evropejci protiv islamizacije Zapada" (PEGIDA). 2015. je jedna desničarska grupa u Hajdenauu upala u uličnu tuču s policijom, zbog planirane gradnje izbjegličkog centra u prostorijama nekadašnjeg Baumarkta.

U proljeće 2016. su desničari blokirali jedan autobus sa izbjeglicama u Klausnicu; policija je uz upotrebu sile izvukla izbjeglice iz autobusa. Nekoliko nedjelja kasnije su razgalamljeni posmatrači u Baucenu ometali gašenje požara u jednom centru za izbjeglice. Fokus javnosti se ponovo usmjerio na grad u septembru, kada su se u centru Buacena sukobili 80 desničara i 20 izbjeglica. U malom gradu Frajtal je desničarska teroristička grupa izvela više napada eksplozivom na izbjegličke centre i više njih planirala; počinioci su u martu 2018. osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. Prema podacima iz Izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2017. u Saksoniji je zabilježeno 1959 krivičnih djela desničarskih ekstremista, 95 su bili nasilni. 160 krivičnih djela, od kojih šest nasilnih, dogodilo se u Kemnicu.

 

​Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android​