Keln: zvona katedrale i mujezin petkom u podne | Politika | DW | 13.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

njemačka

Keln: zvona katedrale i mujezin petkom u podne

Keln je do sada najveći njemački grad koji svim džamijama dopušta da oglase poziv mujezina na molitvu petkom. Dok jedni hvale taj potez grada, sa druge strane pljušte kritike.

Ubuduće bi se petkom u podne Kelnom mogao čuti poj mujezina koji zove muslimane na molitvu. To je novost u metropoli na Rajni i „znak međusobnog prihvatanja religija", kako je rekla gradonačelnica Henrijete Reker, vanstranačka političarka koju podržavaju lijeve snage i posebno Zeleni.

Reker je rekla da su muslimanski sugrađani sastavni dio Kelna. „Ko u to sumnja, dovodi u pitanje identitet Kelna i mirni suživot“, rekla je gradonačelnica. „Kada u našem gradu budemo uz crkvena zvona čuli i zov mujezina, to će pokazati da se u Kelnu raznolikost cijeni i živi.“

Kako je saopšteno prošle sedmice, u pitanju dvogodišnji pilot-projekat tokom kojeg islamska udruženja mogu podnijeti zahtjev gradskoj upravi da se iz njihovih džamija oglašava mujezin.

U Kelnu, gradu čiji je simbol divovska gotska katedrala, ima ukupno 35 džamija. Od milion stanovnika, oko 120.000 su muslimani.

Poziv na molitvu dozvoljen je petkom između 12 i 15 časova, ne smije trajati duže od pet minuta, a jačina zvuka u decibelima određuje se za svaku džamiju zasebno, u zavisnosti od toga gdje se nalazi. Uz to, svako islamsko udruženje mora imenovati osobu zaduženu za pitanja komšiluka koja bi i popisivala moguće primjedbe.

Ugledni predstavnik turske dijaspore i bivši poslanik Bundestaga, Ozdžan Mutlu iz Berlina reagujući na poruku gradonačenice Kelna piše: „Hvala na jasnim riječima! Fotografija je snimljena 3. februara 1965. i prikazuje muslimanske gastarbajtere kako se mole u ​​ktedrali u Kelnu povodom muslimanskog praznika. Kelnska nadbiskupija otvorila je svoja vrata i oko 700 muslimana je došlo da se pomoli. Ja to zovem tolerancija!"

Isto kao zvono?

Berlinski Tagesšpigel odgovara na jednu od čestih kritika, naime da se poj mujezina ne može izjednačiti sa crkvenim zvonima. Zvonjava je zvučni signal bez riječi, a poziv na molitvu je objava vjere. Počinje na arapskom riječima: „Alah je najveći. Svjedočim da nema boga osim Alaha. Svjedočim da je Muhamed Božiji poslanik. Dođite na namaz!“

„I zvuk zvona i poziv mujezina su objava prisustva. Mi smo ovdje, glasi poruka vjernika. Razlika između zvučnog signala i objave vjere nikako ne može da opravda nejednak tretman“, zaključuje list.

Prošle godine je Viši upravni sud u Minsteru, nakon pravnog spora koji se razvlačio pet godina, presudio da je zov mujezina u skladu sa zakonom. Naime, u gradiäu Oer-Erkenšvik nadomak Dortmunda jedan stariji par, koji živi skoro kilometar od lokalne džamije, smatrao je da zov mujezina ugrožava njihove religijske slobode.

„Svako društvo mora da prihvati da se nužno čuje i vidi kada drugi žive svoju vjeru“, rekla je sudija u obrazloženju presude.

Bulevarski list Bild se dao u kampanju protiv odluke kelnske uprave. Njihova reporterka Šami Hake – koja je 2015. izbjegla iz Bangladeša zbog islamista – piše da je poj mujezina „podsjeća na mučenje, huškanje i krv“.

Poziv mujezina, u kojem se kaže da je Alah jedini Bog, Hake komentariše ovako: „Ovaj poziv meni govori da upravo NE toleriše raznolikost, da NE poštuje one druge vjere."

Neki koristnici Tvitera su podsjetili novinarku da je prva hriščanska Božija zapovijest veoma slična: „Ja sam Gospod Bog tvoj, nemoj imati drugih Bogova osim mene."

U konzervativnom magazinu Ciceron odluku Kelna kritikovala je sociološkinja Nedžla Kelek, autorka brojnih knjiga o islamu. „Alahu ekbar nije samo poziv na molitvu, već je postao i bojni poklič džihada. Umjesto što podilaze islamskim udruženjima, njemački političari bi trebalo da doprinesu jačanju sekularnih snaga u islamskoj zajednici."

Ljevičarski Tagescajtung je pod naslovom „Alahu ekbar, komšija!“ pisao da protivnicima novog pravila u Kelnu manje smetaju buka ili neke zakonske pikanterije, a mnogo više stranci i islam kao takav.

Kelnska katedrala

Zašto zvona katedrale ne smetaju, a mujezin smeta?

Ubjedljiva većina Nijemaca protiv

Prva žena Kelna Henrijete Reker, koja brani ovu odluku grada, dan prije izbora za gradonačelnicu 2015. godine bila je žrtva desničarskog atentata koji je jedva preživjela. Napadač koji joj je na ulici zario nož u vrat, i ranio još nekoliko ljudi, kasnije je osuđen na 14 godina robije.

Reker se zbog politike otvorenosti prema izbjeglicama često nalazi na meti kritika i prijetnji, a slično prolazi i sada.

Jedna anketa prošle godine pokazala je da su njemački građani ubjedljivo protiv načelne dozvole za islamski poziv na molitvu. U tom ispitivanju agencijje INSA, 61 odsto građana bilo je protiv, a samo 15 odsto za.

Katolička novinska agencija KNA u svom tvitu citira list Cajt - koji je pak zbog izbora fotografije u članku na ovu temu kritikovan. Naime, ispada da je minaret džamije viši od dva tornja katedrale.

Zov mujezina na molitvu u Njemačkoj zapravo uopšte nije zabranjen, ali problem nastaje kad se upotrebljavaju zvučnici bez kojih taj zov ne bi stigao posebno daleko.

I dalje su rijetki gradovi u kojima određene ili sve džamije imaju dozvolu da koriste zvučnike. Neki od njih su Dortmund, Zigen, Hagen, a od prošle godine im se pridružilo nekoliko džamija u Minhenu i Bremenu koje su dobile posebno odobrenje zbog pandemije, kada vjernici nisu smjeli da se okupljaju.

Pogledajte video 02:34

Neprijateljstvo prema muslimanima u Njemačkoj

nr (kna, dpa, bild, tagesspiegel, tw)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu