Katalonija - kap koja će preliti čašu?

Ionako nestabilna financijska situacija u Španjolskoj bi se mogla dodatno pogoršati. Naime najškakljivija situacija je trenutno upravo u onoj regiji koja je nekad slovila za gospodarski motor čitave zemlje. Katalonija se nalazi na rubu stečaja i samo je pitanje trenutka kada će od središnjih vlasti u Madridu otvoreno zatražiti pomoć. No ni središnja vlada ne pliva u novcu nego Bruxellesu mora opravdavati svaki potrošeni cent.

U Madrid po pomoć

Iako su financijsku pomoć već zatražile regije Valencia i Murcia, katalonski poziv u pomoć bi za Madrid prije svega imao psihološku dimenziju. Katalonija sa svojom prijestolnicom Barcelonom slovi za industrijski najrazvijenije područje Španjolske. Tekstilna, farmaceutska i kemijska industrija je uglavnom smještena u Kataloniji. Ovdje s trake silaze i automobili marke Seat. Pjenušci iz ove regije su, nakon Francuske, najprisutniji na svjetskom tržištu.

I na kraju ne treba zaboraviti ni turizam. No unatoč jakom gospodarstvu, Katalonija već godinama živi iznad svojih mogućnosti. Krajem prošle godine regionalne vlasti u Barceloni sakupile su duga u visini od 42 milijarde eura. U međuvremenu se taj dug povećao na 48 milijardi.

Četvrtina BDP-a

Više nije tajna da Katalonija, koja privređuje oko četvrtine ukupnog bruto domaćeg proizvoda Španjolske, već preko godine dana ima, kako je naglasila jedna glasnogovornica vlasti u Barceloni, "velikih poteškoća" sa zatvaranjem financijske konstrukcije.

To se posebice odnosi na financiranje postojećih kredita. Samo za tu svrhu Kataloniji je godišnje potrebno 13 milijardi eura. U takvoj situaciji je "posve prirodno", kako je to prije nekoliko dana izjavio katalonski ministar financija Andreu Mas-Colell, da se Katalonija obrati središnjoj banci u Madridu za pomoć. No središnja vlada ionako već muku muči s bankama kojima je Bruxelles već odobrio pomoć. Strahovanja stručnjaka su da bi odlazak regija po pomoć u Madrid mogao čitavu zemlju otjerati pod zaštitni kišobran.

Premali kišobran

Iako Španjolsku još uvijek drže dobri izvozni rezultati, slabljenje svjetskoga gospodarstva bi moglo negativno utjecati i na taj španjolski adut. Da banke nisu posljednje kojima bi trebalo pomoći, u međuvremenu vjeruju mnogi i u Bruxellesu.

No problem je u tomu da bi europski kišobran, ako pod njega uđe i Španjolska, mogao biti premali. Pogotovo ako nakon Španjolske poraste pritisak i na sljedećeg "europskog pacijenta" Italiju. Oba južnjačka diva definitivno ne stanu pod euro-kišobran. Što bi to značilo za budućnost eura, na to se mnogi u ovom trenutku ne usude ni pomisliti.

Autor: Ralf Bosen/Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić