Kastro nadživio Čavesa

O smrti venecuelanskog predsjednika Čavesa Frankfurter Rundschau piše: "Venecueli predstoje teška vremena. Najkasnije u roku od 30 dana treba biti izabran Čavesov nasljednik. Takozvani "čavisti" nemaju kandidata, koji ima bi imao karizmu i popularnost preminulog predsjednika. Ako oni i pobijede na izborima, porašće neraspoloženje u sopstvenim redovima. Jer ekonomski problemi se neće moći riješiti kratkoročno i stoga će se situacija itekako pogoršati", piše Frankfurter Rundschau.

Čaves je doduše upravljao zemljom kao diktator, ali to jedva da je zabrinjavalo nekog u Veneculi, pišu Die Badischen Neuesten Nachrichten. "Posljednji revolucioner pored Fidela Kastra se na radost svojih pristalica prkosno obračunavao sa SAD-om. Čaves je sa milijardama dolara dobijenim prodajom nafte činio dobrotvorna djela. Moćni političar iz Karakasa je napravio pakt sa teheranom što je izazvalo srdžbu Vašingtona. Kada se radilo o formiranju antiameričke alijanse, Čaves je bio u prvim redovima, na prvoj liniji fronta. Skupa sa komunistima iz kamenog doba sa Kube on se u žestokim i emocijama prožetim govorima suprotstavljao kapitalističkom svijetu. Ali to ga nije sprječavalo da sa omraženim gringosima sa sjevera američkog kontinenta sklapa lukrativne poslove", navode Die Badischen Neuesten Nachrichten iz Karlsruhea.

Fidel Kastro je nadživio svog posljednjeg saborca i dobročinitelja, piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje: "Njegov model države je na samrti. Veliko je pitanje da li će Čavezovi nasljednici i dalje po minimalnoj cijeni poklanjati naftu izolovanom karipskom ostrvu. Kuba, ali i cijela Latinska Amerika, nakon smrti Čavesa idu u susret promjenama. Pri tome nije prošla ni decenije od posljednjeg preokreta. Tada se SAD okrenula od svog nekadašnjeg predvorja, jer opasnost nisu više predstavljali bradati latinoamerički gerilci već talibani i drugi nosači turbana. U sjenci svjetskih interesa i poneseni Čavesovom retorikom Latinoamerikanci su se na izborima opredjeljivali za ljevičarske vlade. U mnogim zemljama su na vlast došli bivši gerilci i njihovi simpatizeri. Takav razvoj situacije Vašington u vrijeme hladnog rata nikada ne bi dopustio", konstatuje Sueddeutsche Zeitung.

Privilegovani donji sloj

Sueddeutsche Zeitung donosi i komentar o Romima u Njemačkoj: "Oni stanuju u trošnim kućama, rade kao nadničari i šalju djecu u prošnju. U njemačkim gradovima nastaje jedan novi donji sloj, koji se domaćem donjem sloju nezaposlenih čini gotovo privilegovan. Riječ je prije svega o Romima. Godinama su oni u svojim zemljama Rumuniji i Bugarskoj bili na margini društva. A sada koriste slobodu kretanja i dolaze na Zapad. Ministar unutrašnjih poslova Njemačke želi pokazati odlučnost i na današnjem (7.3.) susretu u Briselu spriječiti da Bugarska i Rumunija uđu u Šengen. Ma kako to bilo opravdano, time se ne rješava problem migracija čiji je uzrok siromaštvo. Njemačka je profitirala od kvalifikovane radne snage iz Bugarske i Rumunije. Ali Romi niti govore njemački, nisu su obrazovani. Umjesto posla njihova perspektiva je socijalna pomoć. To ne može biti rješenje za stotine hiljada osiromašenih građana EU. Mnogi njemački gradovi ne znaju šta da rade. Brisel mora donijeti novu regulativu u vezi sa slobodom kretanja", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić