Kasetne bombe: podle, kritizirane, ali još u upotrebi | Politika | DW | 15.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Ukrajina

Kasetne bombe: podle, kritizirane, ali još u upotrebi

Slično kao i protupješačke mine kasetne bombe često ubijaju ljude godinama nakon rata. Žrtve su najčešće civili. A tako je i kod navodnog korištenja tog oružja u Ukrajini.

Najprije se pojavio bljesak, a onda jako puno dima. Muž Oksane Litvinjenko u razgovoru s članovima organizacije Amnesty International se još jako dobro sjeća dana, koji je potpuno promijenio njegov život. Skupa sa suprugom i četverogodišnjom kćeri bio je na dječjem igralištu u ukrajinskom gradu Harkivu. A onda je počeo napad. „Svuda je bilo dima, ništa nisam mogao vidjeti. Kad se dim razišao vidio sam ljude kako leže na zemlji. I moja supruga Oksana je bila na zemlji", ispričao je Ivan prema izvještaju Amnesty Internationala koji je objavljen ovog ponedjeljka.

- pročitajte i ovo:  Amnesty International optužuje Moskvu da koristi kasetne bombe

Njegova 41-godišnja supruga je toga dana teško ranjena, pretpostavlja se od eksplozivne naprave iz kasetne bombe koju su ispalile ruske trupe. Istražitelji Amnesty Internationala su kasnije pronašli odgovarajuće metalne dijelove koji to potvrđuju. Geleri su ženu pogodili u leđa, grudi i trbuh. Hoće li se ona ikad više oporaviti od tih ozljeda, hoće li moći govoriti ili hodati, je upitno.

Grad Harkiv s milijun i pol stanovnika ruske trupe bombardiraju od početka rata u Ukrajini, a po navodima Amnesty Internationala koriste kasetne bombe tipa 9N210/9N235, koje su po međunarodnom pravu zabranjene i koje međunarodna konvencija označava kao nehumane. Ali, ovo nije jedini primjer njihovog korištenja.

Što su kasetne bombe?

Kasetne bombe se izbacuju iz zrakoplova ili se ispaljuju kao rakete iz haubica, topova i raketnih bacača. One sadrže stotine malih eksplozivnih naprava koje se rasprše na jako velikom području – od veličine nekoliko nogometnih igrališta do više hektara zemlje. Te eksplozivne naprave ne ubijaju samo vojnike, nego prije svega civile, a među njima često puno djece. Kasetne bombe se koriste od Drugog svjetskog rata, a korištene su, primjerice, i u Vijetnamskom ratu. Sjedinjene Države su iznad Laosa izbacile oko 260 milijuna malih eksplozivnih naprava i time tu zemlju učinile najzagađenijom eksplozivnim napravama na svijetu.

- pročitajte i ovo:   Ukrajina budi balkanske traume 

Zemlje koje su prihvatile konvenciju (tamnoplavo), zemlje koje su potpisale ali nisu ratificirale (svijetlo plavo) i zemlje koje nisu prihvatile konvenciju (sivo)

Zemlje koje su prihvatile konvenciju (tamnoplavo), zemlje koje su potpisale ali nisu ratificirale (svijetlo plavo) i zemlje koje nisu prihvatile konvenciju (sivo)

Desetljećima kasnije neeksplodirane bombe mogu postati smrtonosna zamka, jer prilikom pada eksplodira samo oko 40 posto, objavila je humanitarna organizacija Handicap International. Te eksplozivne naprave mogu u svakom trenutku ozlijediti ili ubiti čovjeka koji naiđe na njih. One djeluju slično katastrofalno kao i protupješačke mine i područja na kojima su rasijane čine opasnim po život ljudi. U Laosu se i više desetljeća nakon rata na nekim područjima ne može živjeti.

Kasetne bombe osobito pogađaju obično stanovništvo. U aktuelnom Monitoru organizacije Handicap International iz 2021. navodi se da su sve žrtve u vremenu na koje se izvještaj odnosi bili civili, a 44 posto ozlijeđenih i ubijenih su bila djeca. Kasetne bombe su korištene u Siriji i Gorskom Karabahu u sukobu između Armenije i Azerbajdžana. Prema izvještaju je na tim područjima 107 ljudi poginulo, a 242 je ozlijeđeno. Broj neevidentiranih slučajeva je vjerojatno puno veći.

- pročitajte i ovo:  Kasetne bombe – Vijetnam, Jugoslavija, Sirija

Tko prezire kazetne bombe, a tko ne?

Zbog njihovog podlog djelovanja korištenje kasetnih bombi je od 2008. zabranjeno takozvanim Sporazumom iz Osla. Ta je konvencija miljokaz u borbi protiv kasetnih bombi. Međunarodna zabrana je stupila na snagu 2010. godine. Zemlje, koje su joj pristupile, obvezale u se da tu vrstu oružja neće ni proizvoditi ni skladištiti niti koristiti. 110 zemalja je ratificiralo tu konvenciju, 13 zemalja ju je potpisalo, ali nije ratificiralo.

Znakovito je da konvenciju nisu prihvatile najveće zemlje, primjerice Rusija, SAD, Kina, Indija i Pakistan. Osobito u Aziji, na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i istočnoj Europi brojne zemlje nisu prihvatile konvenciju.

U ovoj kazetnoj bombi je više od 600 manjih eksplozivnih naprava

U ovoj kazetnoj bombi je više od 600 manjih eksplozivnih naprava

Unatoč prihvaćanju konvencije broj žrtava od kasetnih bombi je posljednjih godina jako porastao, s jedne strane zbog korištenja toga oružja, a s druge strane zbog bolje dokumentacije. Polovica žrtava je zabilježena u Siriji, djelomice u izravnim napadima, djelomice kasnijim aktiviranjem neeksplodiranih bombi.

Tko proizvodi kazetne bombe?

Prema Monitoru organizacije Handicap International iz 2021. trenutno najmanje 16 zemalja još proizvodi kasetne bombe ili to ima kao opciju za budućnost. To su Egipat, Brazil, Kina, Grčka, Indija, Iran, Izrael, Sjeverna Koreja, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Rusija, Singapur, Južna Koreja, Turska i SAD. Kina i Rusija po navodima ove humanitarne organizacije vjerojatno rade aktivno na razvijanju novih vrsta kasetnih bombi.

Prema upitu upućenom Bundestagu u ožujku/martu 2021. jedini proizvođač u Ruskoj Federaciji je tvrtka Bazalt. Ta je tvrtka dio poduzeća Techmash koje je u sastavu državnog koncerna Rostec. U svibnju 2020. je Techmash objavio da bi od 2022. trebala uslijediti serijska isporuka kazetnih bombi ruskoj vojsci. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu