Karadžić će dobiti što je tražio

Na zahtjev optuženika Radovana Karadžića Haški tribunal je pozvao vlasti BiH da mu do 30. septembra dostave "materijale o naoružavanju bivše Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) u Žepi i Srebrenici u vrijeme embarga Ujedinjenih naroda (UN)".

"Ministasrtvo odbrane BiH naslijedilo je ratni arhiv Armije BiH i dokumentacija je dostupna Haškom sudu u skladu sa sporazumom o saradnji BiH i suda u Haagu", ističe ministar odbrane BiH Selmo Cikotić dodajući da "haški optuženik Radovan Karadžić neće biti izuzetak u odnosu na ostale haške optuženike i da će sve što Haški sud bude tražio od nadležnih organa BiH biti dostavljeno, u skladu sa važećom procedurom".

Saradnja sa Haškim sudom je obaveza

Cikotić tvrdi da njegovo ministarstvo neće biti prepreka saradnji BiH i Haškog suda te da je BiH, prema predviđenoj proceduri, i ranije na sličan način sarađivala sa sudom u Hagu. Poput drugih država i BiH je obavezna sarađivati sa Međunarodnim sudom za ratne zločine, a to je i jedan od uslova za napredak ove zemlje na putu evropskih integracija, smatraju zvaničnici BiH.

Što se tiče entiteta Republika Srpska, vršitelj dužnosti direktora Centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović rekao je za banjalučki Fokus da su entitetske vlasti "uglavnom ispunile svoju obavezu i dostavile materijal koji bi mogao biti od koristi timu odbrane Radovana Karadžića". Velimirović je pojasnio da je dostavljeno sve što je Centar imao na raspolaganju, dodajući da se "većina tražene dokumentacije nalazi u federalnim i zajedničkim organima".

Karadžić traži dokumente od 15 država

Karadžić i od francuskih vlasti zahtijeva dokumente "koji pokazuju direktni angažman francuskih državljana i drugih pripadnika međunarodne zajednice u ratu u BiH na strani Armije BiH, uključujući i kršenje embarga na uvoz oružja" nametnut od strane UN-a. Sličan zahtjev Karadžić je uputio gotovo 15 zemalja, među kojima i Sjedinjenim Državama i Njemačkoj.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je 1991. godine usvojilo rezoluciju br. 713 kojom je odlučeno da će "sve zemlje, u cilju uspostavljanja mira i stabilnosti u Jugoslaviji, odmah uspostaviti opći i potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji (bivšim jugoslovenskim republikama) dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije". Glavni efekat embarga bio je zamrzavanje postojećih arsenala u vrijeme izrazite dominacije bivše JNA.

Poražavajući efekti embarga

Vlasti BiH i republike Hrvatske su tokom ratova vođenih na području bivše Jugoslavije više puta zvanično tražile ukidanje embarga na uvoz oružja, ali tim zahtjevima nikada nije udovoljeno. 1994. godine Francuski ministar obrane François Leotard izjavio da će se jednice Francuske, ali i drugih evropskih zemalja, povući iz BiH bude li ukinut embargo na uvoz oružja. Godinu dana kasnije Vojska Republike Srpske počinila je genocid u Srebrenici.

Bivši vojni obavještajac i vanjskopolitički savjetnik britanskog premijera Johna Majora Roger Braithwaite je, govoreći o embargu na uvoz oružja nekadašnjim jugoslovenskim republikama, u intervjuu Vijesniku kazao kako su zapadne diplomate početkom devedesith godina smatrale da će "bude li u tom području više oružja biti i više nevinih žrtava". Ipak je konstatirao da je tadašnja evropska politika spram zbivanja u Hrvatskoj i BiH bila "sramotna i nedjelotvorna".

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Svetozar Savić