Karadžić pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove | Politika | DW | 23.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Karadžić pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove

Danas i sutra u Hagu se održava žalbena rasprava o presudi na 40 godina zatvora, izrečenoj u prvostepenom postupku Radovanu Karadžiću. Tužilaštvo u žalbi zahtjeva kaznu doživotnog zatvora, osuđeni oslobađajuću presudu.

Pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) danas i sutra će predstavnici tužilaštva i Radovan Karadžić, zastupnik sopstvene odbrane, usmeno obrazložiti žalbe podnesene na presudu od 40 godina zatvora, koju je Pretresno vijeće Haškog tribunala izreklo u martu 2016. godine. Na tu kaznu Karadžić je osuđen zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti - na prvom mjestu zbog progona Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom i uzimanja pripadnika mirovnih snaga UN za taoce. Oslobođen je krivice za genocid u sedam opština Bosne i Hercegovine.

Karadžić i Mladić prvobitno zajedno optuženi

Prvobitno je bivši predsjednik Republike Srpske optužen zajedno sa Ratkom Mladićem, komandantom vojske te ratne tvorevine. Prije 22 i po godine, u novembru 1995. prvi glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Ričard Goldston podnio je protiv "predsjednika vlasti bosanskih Srba na Palama", i "komandanta vojske bosanskih Srba" tužbu zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjenih u Srebrenici u julu te godine. Međutim, obojica su godinama bili u bjekstvu od međunarodne pravde. Karadžić je uhapšen 13 godina kasnije, 21. jula 2008. godine, a Mladić u maju 2011. nakon šesnaest godina skrivanja. 

Optužnica protiv njih je izmijenjena i pošto nisu zajedno uhapšeni, podijeljena je na dvije gotovo istovjetne, te im je u Haškom tribunalu suđeno ponaosob za iste optužbe, na prvom mjestu zbog genocida.

Pročitajte i: Karadžić-Mladić: Ko je čiji Alter ego?

Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009., godinu i po dana prije nego što je Mladić uhapšen, a dokazni postupci završeni u oktobru 2014. I Karadžiću i Mladiću prvostepene presude su izrečene u Haškom tribunalu, a pravosnažne, to jest konačne, donijeće žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove, "pravosudnog nasljednika" Haškog tribunala, pred kojim će biti dovršeni preostali postupci.

Den Haag Bosnien Niederlande Radovan Karadzic Demonstranten (picture-alliance/dpa/K.Van Weel)

Protesti ispred Haškog tribunala 2016. godine pred izricanje presude Radovanu Karadžiću

"Sa meseca se vidi da sam nevin"

Radovanu Karadžiću je kazna od 40 godina zatvora izrečena prije nešto više od dvije godine.Osuđen je za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995., za progone, istrebljenja, ubistava, deportacije, nečovječne postupke i kampanje terora protiv civila, ali je oslobođen optužbi za genocid u drugim opštinama u BiH, počinjen 1992. godine.

Obje strane, i tužba i odbrana su podnijele žalbe, koje će danas i usmeno argumentovati.

Karadžić se uz pomoć svojih pravnih savjetnika Pitera Robinsona i Kejt Gibson žalio na "nepravično suđenje", pošto su se sudije umjesto "pretpostavke nevinosti" držali uporno "pretpostavke krivice" i nisu se obazirali na neosporne dokaze odbrane. U njihovoj žalbi je istaknuto da je Karadžić bio izložen političkom suđenju, na kojem je unaprijed osuđen kako on tako i bosanski Srbi. Njegove žalbene osnove su potpuno iste kao i izjave nakon izricanja presude. Govorio je da je četrdesetogodišnja kazna zatvora "zaprepašćujuća" jer se i sa "meseca vidi da je nevin" i da je, očekujući oslobađajuću presudu u prvostepenom postupku, već bio spakovao kofere da ide kući. Takvu presudu sad očekuje od žalbenog vijeća.

Oslobođen optužbe za genocid u sedam opština

Tužilaštvo misli potpuno suprotno. Glavni tužilac Serž Bramerc i njegov tim svoju žalbu su koncentrisali samo na prvu tačku optužnice - genocid u opštinama Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Foča, Ključ, Prijedor i Sanski Most, počinjen 1992. godine, po kojoj je Karadžić oslobođen svake krivice. U tih sedam opština, tvrde zatupnici tužilaštva, torture nad nesrbima, ubistva i progoni na političkim i vjerskim osnovama imali su genocidni cilj trajnog uklanjanja Muslimana i Hrvata sa tih teritorija.

Pročitajte i: Godina veličanja ratnih zločinaca

Karadžić je, ističu tužioci, žaleći se na oslobađajuću presudu po toj tački, značajno, ako ne i presudno učestvovao u ostvarivanju tog cilja. Tužioci su istakli da žrtve zločina u pomenutim opštinama nisu bili samo pojedinci, nego cijele "neželjene zajednice" i zaključuju da je genocid jedino pravo ime za taj zločin. Oni smatraju da je Pretresno vijeće pogriješilo oslobodivši Karadžića krivice za genocid u tih sedam bosansko-hercegovačkih opština i zatražilo da Žalbeno vijeće preinači kaznu od 40 godina u doživotni zatvor.

U današnjoj žalbenoj raspravi tužioci i optuženi koji se brani uz pomoć svojih američkih pravnog savjetnika samo će još jednom ukrstiti gledišta, a presudu će, vjerovatno tek sljedeće godine, donijeti sudije žalbenog vijeća, uz predsjedavajućeg Teodora Merona, Vilijam Husein Sekule iz Tanzanije, Španac Hoze Solesa, Danac Vagn Jensen i Graciela Santana iz Urugvaja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka redakcije