Karadžićev kukavičluk

Članovi udruženja žrtava rata u Bosni i Hercegovini htjeli su u Hagu pratiti početak suđenja Radovanu Karadžiću kojeg optužnica tereti za najteže ratne zločine. Nadali su se da će na optuženičkoj klupi vidjeti čovjeka kojeg smatraju najodgovornijim za smrt svojih najbližih, ali se Karadžić nije pojavio u sudnici. Iako mu je omogućeno vrijeme za pripremu odbrane, on tvrdi da još nije spreman. Kada Hotić je preživjela genocid u Srebrenici, a za Karadžićev izostanak sa suđenja odgovornim smatra Haški sud.

Taman da je na nosilima, mogli su ga donijeti za takav zločin. Da on jednostavno vlada sudstvom i pravdom, to je nečuveno!" Bosanskohercegovački ekspert za međunarodno pravo Sakib Softić kaže da "sud u ovakvim slučajevima sam utvrđuje pravila koja su uopćena i omogućavaju razne opstrukcije".

Karadžićev kukavičluk

"Karadžić će u svojoj odbrani ići u opstrukciju u onoj mjeri u kojoj mu to Pretresno vijeće Haškog suda dopusti. Imam osjećaj da ovo Pretresno vijeće nije spremno i da zaista ne znaju šta rade", kaže Softić.

Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske, bosanski Srbin Branko Todorović, vjeruje da je Karadžićevo ponašanje kukavičluk čovjeka koji ne smije obrazložiti zbog čega je došlo do tako brojnih i monstruoznih zločina". "Evo, sada se zapravo pokazuje da je čovjek koji je stajao u pozadini svega toga, najblaže rečeno kukavica koja nema hrabrosti da se pojavi u sudnici."

Odbijanje ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da se pojavi u Haškoj sudnici, različito tumače bosanski muslimani u Sarajevu i pravoslavni Srbi Banjaluci. "Ovo je ruganje čitavom svijetu, ne samo nama u Bosni. To je amnestiranje zločina i kažnjavanje žrtve", kaže jedan Sarajlija.

Građanin Banjaluke razmišlja drugačije: "Ne znamo detalje, ali ako njegov stručni tim to vodi, ako je Karadžić to procjenio, vjerovatno ima razloga."

Istovremeno sa početkom suđenja Radovanu Karadžiću iz švedskog zatvora je, nakon dvije trećine odslužene kazne, puštena na slobodu njegova najbliža saradnica, ratni zločinac Biljana Plavšić. U glavnom gradu Srbije, Beogradu, dočekao ju je premijer bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik.

Ratni zločinci ili heroji?

Političari iz Federacije BiH, gdje većinu čine Bošnjaci (bosanski muslimani) i Hrvati, smatraju da nije dobro što se ratni zločinci nakon odslužene zatvorske kazne dočekuju kao heroji. Svetozar Pudarić iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine kaže da to neće doprinijeti normalizaciji prilika u ovoj zemlji. "To što je neko odlučio da podrži osuđenog ratnog zločinca, govori o njegovom karakteru."

Oslobađanje Biljane Plavšić ponovo je izazvalo različite reakcije građana u bosanskim entitetima Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Građanin Banjaluke kaže: "Danas je izašla žena heroj iz zatvora, koja je branila svoj srpski narod čašću i poštenjem. Odgovarala je za zločin, a ništa nije kriva." Građanin Sarajeva, grada koji je četiri godine bio u okruženju i sa čijih obronaka su na građane, civile i što je najgore djecu ispaljivane granate, kaže: "Biljana Plavšić je trebalo da ostane u zatvoru i da umre u njemu s obzirom na ono šta je uradila."

Puštanju osuđenika na slobodu nakon samo dvije trećine odslužene kazne protive se preživjele žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, posebno žene žrtve silovanja. Mnoge od njih, što potvrđuju i izvještaji Amnesty Internationala, u svakodnevnom životu susreću osuđenike koji su nad njima počinili zločine, uključujući silovanja. Prema ocjeni analitičara, odluke o prijevremenom puštanju na slobodu ratnih zločinaca, kao i Karadžićeva igra sa Haškim sudom, produbljuju podjele te ugrožavaju povjerenje u pravosudne institucije i proces poslijeratne normalizacije prilika u Bosni i Hercegovini.

Autor: Samir Huseinović

Odg. Urednik: Jasmina Rose