Kapitalizam s ljudskim licem - socijalna tržišna privreda

U Sjedinjenim Državama ili Velikoj Britaniji prevladava izrazito liberalan oblik tzv. mančesterskog kapitalizma, sa osnovnim načelom "čovjek je čovjeku vuk", a u Francuskoj je država jedan od najvećih kapitalitičkih vlasnika.

Moto njemačkog modela "socijalne tržišne privrede" - blagostanje za sve - formulirao je prije 60 godina tvorac "njemačkog privrednog čuda" Ludwig Erhard: "Nakon velikih uzbuđenja i napetosti posljednjih dana sada se ponovo možemo vratiti svakodnevnom poslu. Njemački narod se opet može posvetiti radu, a ja sam uvjeren da je malo onih koji nisu uz osjećaj velikog olakšanja sada svjesni koliko smo bili blizu provalije."

Zvijezda je rođena - Deutsche Mark

Ove dramatične riječi koje je arhitekt posljeratnog oporavka njemačke privrede, Ludwig Erhard, izgovorio 20. juna 1948. godine bile su odraz teške situacije u kojoj se nalazila Njemačka prvih godina nakon rata. Podijeljena na okupacione zone, uz visoku inflaciju, manjak roba na tržištu i racionalizaciju hrane, zemljom su vladali crno tržište i zakon jačeg. Tog dana na snagu je stupila monatarna reforma, kojim je u tri okupacione zone Zapadne Njemačke ukinuto važenje dotadašnje Reichs-Marke i uvedena je nova, Njemačka Marka - Deutsche Mark.

Svaki je građanin na zapadu dobio 40 Maraka na ruke, mjesec dana kasnije još 20. To je dovelo do nestanka crnog tržišta, odjednom je svatko mogao kupovati osnovnu robu.

Monatarna reforma predstavljala je najvažniji segment pri uvođenju socijalne tržišne privrede u Njemačkoj. S jedne je strane zadatak države postalo reguliranje uvjeta tržišne utakmice, a s druge briga pri ublažavanju negativnih socijalnih posljedica tržišne privrede po pojedinca.

Njemačka - čitava zemlja kao jedna firma

Istovremeno je svakom građaninu data sloboda izbora: "Tek kada se ostvare pravo na slobodan izbor zanimanja i radnog mjesta, te prije svega sloboda potrošnje, možemo očekivati da će njemački narod ponovo uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke", tvrdio je tada Erhard.

Oslobađanje tržišta s jedne strane i uvođenje za sve jednakih pravila tržišne igre s druge dovelo je do neslućenog oslobađanja poduzetničke energije u Njemačkoj. To je bitno pomoglo nastanku tzv. "njemačkog privrednog čuda". Istovremeno je projekt državnog zbrinjavanja socijalnih problema nastalih tržišnom privredom odgovarao i moćnim sindikatima.

Tako su se s jedne strane radnici, poslodavci i politika zajedno angažirali oko prosperiteta privrede, a s druge je stvorema gusta mreža obilne socijalne pomoći i naknade za nezaposlene. Socijalna tržišna privreda za mnoge je postao novi oblik socijalizma. I tako je bilo sve donedavno. Proces globalizacije je i to, međutim, počeo mijenjati, utakmica je postala grublja, država blagostanja sve više nestaje. Ostaje nostalgično sjećanje na vrijeme kada je svaki Nijemac imao po 40 maraka u džepu i svijetlu budućnost pred sobom.