Kandidat SPD-a Olaf Scholz: ″Potrebna nova politika prema istoku″ Evrope | Politika | DW | 12.08.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Pred izbore u Njemačkoj

Kandidat SPD-a Olaf Scholz: "Potrebna nova politika prema istoku" Evrope

Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj, DW razgovara s najizvjesnijim kandidatima za kancelara: počinjemo s kandidatom njemačkih Socijaldemokrata, Olafom Scholzom.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će izbori za Bundestag 26. rujna/septembra najvjerojatnije biti napeti i neizvjesni. Očito još mnogi ne znaju, koga će birati tako da i ispitivanja pokazuju hirovito - i ponekad nelogično raspoloženje.

To se osobito odnosi na njemačke Socijaldemokrate (SPD): uspjeli su nešto nadoknaditi gubitak i makar su na trećem mjestu nakon CDU/CSU i Zelenih, razlika u odnosu na Zelene više nije tako velika.

No kandidat SPD-a Olaf Scholz je, za razliku od njegove stranke, daleko ispred svih ostalih: kad bi građani mogli direktno birati, njega bi podržalo 27% upitanih, Armina Lascheta (CDU/CSU) 14%, a Annalenu Baerbock (Zeleni) 13%.

- pročitajte i ovo:  Olaf Šolc je kandidat socijaldemokrata za kancelara

Neka CDU/CSU "malo predahnu u oporbi"

U razgovoru s glavnom i odgovornom urednicom DW-a Manuelom Kaspar-Claridge i moderatorom Jafaarom Abdulom Karimom, Scholz je jasan i borben: "Želim postati kancelar, o tome se radi." Matematički, to bi bilo moguće ako SPD pretekne Zelene i bude stvorena "crveno-crveno-zelena" koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih. Scholz je uvjeren da se može i bolje od Angele Merkel i na prvom mjestu mu je "da u našem društvu vlada veće poštovanje jednih prema drugima i da stvorimo gospodarsku podlogu da i za 10, 20, 30 godina još imamo dobra radna mjesta."

No isto tako Scholz ističe kako "veoma čvrsto stoji iza odgovornosti Njemačke u okviru transatlantskog partnerstva NATO-a" i to bi mogao biti ozbiljan problem stvoriti koaliciju s Ljevicom koja NATO smatra "anakronizmom" i želi ukinuti taj savez.

No kandidat SPD-a je kategoričan kako i za njega i za njegovu stranku "neće biti stvaranja vladajuće koalicije uz pomoć AfD-a". I nastavlja: "Kao drugo, mislim da moramo postići da se CDU/CSU konačno odmore u oporbenim klupama."

- pročitajte i ovo:  Kako će izgledati njemačka vanjska politika nakon izbora?

Više pravde u našem društvu

Kršćanske demokrate Scholz ozbiljno napada što su "čvrsto odlučni spustiti porez za ljude koji zarađuju kao i ja ili mnogo više od mene". I za koncerne s veoma, veoma velikim profitima, od 30 milijardi eura". Isto tako, CDU/CSU optužuje što odbija "masovno povećanje proizvodnje energije" - naravno iz obnovljivih izvora energije. Jer ako se želi postići klimatska neutralnost, onda i industrija treba kud i kamo više energije nego što je sad troši za potpuno druge tehnologije: "Samo sektor kemijske industrije će 2050. trošiti toliko električne energije kao čitava Njemačka danas."

Scholz je uvjeren kako Njemačka treba više socijalne pravde nego što nudi CDU/CSU: podsjeća kako je upravo njegov SPD neumorno ustrajavao uvesti minimalne nadnice u Njemačkoj, a najavljuje i porast tog iznosa. Isto tako je tu golem problem razlike u zaradi između muškaraca i žena, između ostalog i zbog toga jer su žene zaposlene u sektorima gdje su plaće manje - i opet SPD tu želi bitne promjene.

Korona i mjere protiv pandemije su samo povećale jaz između bogatih i siromašnih. Njemačka će do kraja 2022. uložiti 400 milijardi eura kako bi sanirala gospodarske štete pandemije u Njemačkoj i tu Scholz, kao i trenutni njemački ministar financija tvrdi da su uspjeli u tome: "Vidimo da sad imamo dobar rast."

Pomoć i drugima - prije svega cjepivom

Na pitanje, hoće li Njemačka pomoći i drugim zemljama koje se ne oporavljaju tako dobro i gdje je jaz u prihodima još dublji, Scholz odgovara kako Njemačka "snosi odgovornost za svijet i tu odgovornost shvaća ozbiljno". I u okviru skupine zemalja G7 i G20 Njemačka i on osobno se zalaže za olakšice kod (državnih) dugova i moratorije "u sektorima gdje je to moguće."

No Scholz njemačku pomoć prije svega vidi u pomoći siromašnim zemljama kada je riječ o cjepivu protiv korone: tu se ulaže mnogo. Trebalo bi i povećati kapacitete za proizvodnju preparata, a spremne su i milijarde eura za međunarodne institucije koje bi mogle pomoći siromašnim zemljama u nabavi cjepiva. To je već politika i ove vlade, a svakako će biti nastavljena i kada bi on posto kancelar. "Ne nedostaje spremnosti dati novac" u tu svrhu, kaže Schočz ali primjećuje i kako siromašne zemlje moraju organizirati distribuciju i cijepljenje svojih građana. A tu ga "muče velike brige" da to nije dobro organizirano.

"Jasno je tko može ovdje naći utočište"

Novinari DW su od kandidata socijaldemokrata svakako željeli znati, hoće li ustrajati u protjerivanju migranata kojima je odbijen zahtjev za boravište i u zemlje kao što je Afganistan? To je i Njemačka u međuvremenu prekinula zbog ratnih promjena u toj zemlji, ali Scholz je tu bio odlučan: nije na kancelaru da to odlučuje, Ministarstvo vanjskih poslova neprekidno prati razvoj događaja u svim takvim zemljama i daje preporuke, je li za takve osobe moguć povratak u njihovu zemlju.

"Postoje jasne zakonske odredbe, tko ovdje može potražiti zaštitu, naime tada kad postoji dovoljno razloga za bijeg". Neće moći svatko tko bježi ostati u Njemačkoj: "Netko tko je počinio teške zločine, ne može računati s tim da će tu moći ostati." No što će biti sa preko 800.000 izbjeglica iz Sirije kad više ne bi bilo diktature Asada u toj zemlji?

Scholz se tu ne želi upuštati u nagađanja: sad definitivno ne postoji mogućnost za njihov povratak, nego je "najvažnija zadaća" Njemačke da se oni uključe u život ove zemlje: svatko mora dobiti dobro obrazovanje, steći zanimanje i trebaju mu se otvoriti sve druge mogućnosti za integraciju u društvo.

Ali i Scholz se slaže i podvlači kako je prekasno kad migranti "zakucaju na naša vrata": "Mi snosimo odgovornost i za izbjeglice koje su zaštitu našli drugdje u svijetu, često u zemljama kojima se prema njima ne odnosi na način kako si mi to u Njemačkoj zamišljamo. Ali najprije im se mora ponuditi sigurnost i zaštita". Tu Scholz ne misli samo na Tursku i kaže kako se i u drugim zemljama prihvata u Africi, Aziji i Južnoj Americi Njemačka "mora osjećati suodgovorno". "Ne možemo uvijek govoriti, problem je akutan tek kad netko dođe do nas."

I Kremlj mora prihvatiti da će se Europa širiti

Posebno pitanje je bio i odnos prema Rusiji: što bi on, ako bi bio kancelar, rekao ruskom predsjedniku Putinu? Scholz podsjeća kako je i u posljednjim godinama bilo mnogo, mnogo razgovora s Kremljom, ali ukazuje i na tradiciju koju su zapravo pomogli stvoriti prethodni čelnici njemačkih socijaldemokrata kao što su Willy Brandt i Helmut Schmidt o "zajedničkoj sigurnosti u Europi. Tu dolaze i odluke u OESS-u i konferencijama te organizacije o zajedničkim kriterijima koje čvrsto stoje i gdje je jasan stav kako stojimo uz odluku kako se granice u Europi više ne mogu mijenjati silom. To je Rusija prekršila. Aneksija Krima je veoma, veoma velik problem. I nepromijenjen je i problem s teškim stanjem na istoku Ukrajine. Zato je nužno da se svi vratimo načelima vladavine prava, a ne vladavine jačeg."

Je li zbog toga spreman na zahlađivanje odnosa s Rusijom? I tu je Scholz odlučan u tvrdnji kako je "već i zbog toga važno da Njemačka djeluje zajedno s drugima. Mi trebamo novu politiku prema Istoku koja će oživjeti ideju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ali ovaj put će to biti politika Europske unije. A tu se zalažem i da Rusija i svi ostali prihvate činjenicu kako će biti novih integracija u Europi. Ne želimo se vratiti u politiku 17., 18. i 19. stoljeća gdje su politiku kreirale Rusija, Njemačka, Francuska, Engleska. Nego se tu radi o Europskoj uniji i Rusiji ako se želi organizirati zajednička sigurnost u Europi."

I na kraju, kandidatu SPD-a smo postavili pitanje: je li Angela Merkel nešto može bolje nego što bi on mogao? "Mislim da je ona uvijek imala sposobnost "odsjediti" probleme i čekati da se oni riješe sami od sebe", odgovorio nam je Olaf Scholz.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu