Kakva je spremnost na vakcinaciju u Evropi | NRS-Import | DW | 17.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

NRS-Import

Kakva je spremnost na vakcinaciju u Evropi

Cijepljenje protiv korone počelo je u Evropi krajem decembra. Spremnost građana da se vakcinišu varira od zemlje do zemlje: kreće se od pragmatizma do krajnjeg skepticizma. To pokazuje pogled na stanje u državama Evrope.

Francuska

Skepticizam je riječ koja karakteriše odnos prema vakcinaciji u Francuskoj: nekoliko istraživanja javnog mnijenja pokazuje da bi samo 40 posto Francuza bilo spremno na cijepljenje. Prema navodima opozicije i vodećih liječničkih udruženja, neuspješna kampanja francuske vlade s tim u vezi pogoršava situaciju: dok je u Njemačkoj u prvih 7 dana obavljeno više od 200.000 cijepljenja, u Francuskoj ih je bilo tek nekoliko hiljada. Ne mogu se navesti tačni podaci, jer do danas ne postoje zvanična istraživanja, kao ni centri za vakcinaciju širom zemlje. Pored toga, postoji i komunikacijski haos. Vladina kampanja vakcinacije prvobitno je predviđala vakcinaciju starijih ljudi u staračkim domovima i starijeg osoblja u januaru i februaru. Nakon masovnih kritika, ova grupa je proširena na ljude starije od 75 godina koji ne žive u domovima i druge zdravstvene radnike. Kampanja cijepljenja prijeti da se pretvori u nov peh u borbi protiv korone: U proljeće je nedostajalo maski i zaštitne odjeće, čak i za osoblje klinike. Na jesen su laboratorije  bile potpuno preopterećene.

Velika Britanija

Britanci su među onima u Evropi koji najmanje sumnjaju u vakcinaciju protiv korone: dvije trećine stanovništva žele biti cijepljeni a to, između ostalog, pokazuje i istraživanje političkog magazina Spiegel. Bulevarska štampa je je 8. decembar proglasila kao „V-Day" što je aluzija na Dan pobjede, kojim se 8. maja slavi pobjeda nad nacističkom Njemačkom. "V" je oznaka za „vaccination" , a cjepivo BioNTech Pfizer službeno je prvi put ubrizgano jednoj pacijentici 8. decembra. Ali čini se da upravo protiv ove vakcine  raste otpor. Guardian je  izvijestio o nekoliko slučajeva u kojima ljudi nisu željeli biti cijepljeni njemačko-američkim proizvodom, već su htjeli pričekati "englesku" varijantu. Englesku vakcinu su razvili Univerzitet u Oxfordu i švedsko-britanska farmaceutska kompanija AstraZeneca. U Velikoj Britaniji ona je prvi put upotrijebljena početkom januara. Još nije odobrena u EU.

Pogledajte video 04:11

Njegovatelji iz EU-a bježe od Brexita

Italija

Kriza vlade ili ne: Kada je riječ o vakcinaciji, Italija je u samo dvije sedmice - od početka cijepljenja pa do proteklog utorka – vakcinisala 718.797 ljudi - više nego bilo koja druga zemlja EU. Povrh svega i sa stilom:  Do februara bi u cijeloj zemlji trebalo da bude otvoreno 1.500 centara za cijepljenje, koji su dizajnirani prema planovima milanskog arhitekte Stefana Boerija. Izgledaju kao privremeni paviljoni napravljeni od ekoloških materijala, svaki s jagorčevinom na krovu. Cvijet jagorčevine, koji prvi procvjeta nakon zime, simbol je talijanske kampanje cijepljenja. U javnosti nema veće zabrinutosti, iako su borci protiv vakcinacije iz pokreta "No Vax" širili svakakve lažne informacije o cjepivima, posebno putem društvenih mreža. To pokazuje da je vladina kampanja u Rimu imala efekta. Prema studiji Kantar grupe, jedne od najvećih kompanija za istraživanje tržišta na svijetu, gotovo 70 posto stanovništva u Italiji želi biti cijepljeno. Ovo je najveća vrijednost odnosno spremnost na vakcinaciju u Evropi.

- pročitajte i ovo: EU: U proljeće na raspolaganju dovoljno vakcina

Austrija

Spremnost za vakcinaciju u alpskoj republici varira: prema istraživanju Univerziteta u Beču, gotovo polovina stanovništva bila je spremna za vakcinaciju do dugo u jesen. U međuvremenu, broj ljudi koji mogu zamisliti da će otići da se cijepe pao je na otprilike trećinu. Broj onih koji su "sasvim sigurni" da se žele cijepiti protiv korone je samo 17 posto. Obavezno cijepljenje, kakvo je u Njemačkoj razmatrao bavarski premijer Markus Söder (CSU), vlada u Beču odbija. U Štajerskoj i Gornjoj Austriji se to, ako ništa, barem razmatra. Pozadina rasprave su besplatna testiranja na koronu koja su se odvijala sporo i tromo i u kojima je sudjelovalo mnogo manje ljudi nego što se očekivalo. Vakcinacije ne bi trebale propasti zbog nedostatka doza za cijepljenje: Kancelar Sebastian Kurz nedavno je objavio da je u januaru bilo dostupno gotovo milion doza. Komisije za cijepljenje će konkretizirati i predstaviti planove za vakcinaciju. To će biti mamutski zadatak, s obzirom na skesu koja vlada među stanovništvom.

Švedska

Čitav niz tragičnih događaja iz prošlosti zabrinuo je Šveđane zbog predstojeće vakcinacije. Kada je nastupila epidemija svinjske gripe zavladala 2009. godine, cijepljeno je pet miliona ljudi, otprilike polovina stanovništva. Primijenjen je aktivni sastojak Pandemrix britanske farmaceutske kompanije GlaxSmithKline.

Kampanja cijepljenja pretvorila se u katastrofu: prije svega mnoga djeca i mladi do 30 godina nisu dobro podnijeli vakcinu. Oko 500 njih razvilo je narkolepsiju, hroničnu nervnu bolest zbog koje ljudi nisu u stanju kontrolirati buđenje i spavanje. Upravo Anders Tegnell,  koji je danas državni epidemiolog broj 1 i "izumitelj" švedskog posebnog puta u borbi protiv korone, bio je tada šef Švedskog instituta za infektivne bolesti i odgovoran za ono što se smatra jednim od najvećih medicinskih skandala u Švedskoj. Prema nedavnom istraživanju poznatog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Novus u Stokholmu, gotovo 60 posto Šveđana ima jake rezerve prema vakcinaciji ili odbija da primi vakcinu.

Pogledajte video 21:55

Bolest njemačkih bolnica

Španija

Španija je jedna od evropskih zemalja koja je najteže pogođena pandemijom. Preko 2,2 miliona infekcija registrovano je širom zemlje od početka pandemije. To je više nego u Njemačkoj, zemlji koja ima 33 miliona stanovnika više od Španije. Time se obšjanjava zašto je špansko stanovništvo pozitivno nastrojeno prema cjepivu protiv kovida-19. Prema nedavnom istraživanju Fondacije za nauku i tehnologiju (FECYT), gotovo 70 posto Španjolaca želi se cijepiti. Na to se u Španiji gleda pragmatično a kvota standardnih cijepljenja je među najvišim na svijetu. Prema statistikama OECD-a, oko 55 posto Španjolaca starijih od 65 godina vakciniše se svake godine protiv gripe, dok se u Njemačkoj vakciniše  35 posto ljudi u ovoj starosnoj skupini. Zemlja ide posebnim putem kada su u pitanju  građani, koji ne žele biti cijepljeni protiv korone. Oni se evidentiraju u posebnom registru. Prema navodima ministra zdravlja Salvadoru Illle, registar nije javno dostupan. Međutim, podaci bi , ako zatreba, bili dostupni "evropskim partnerima".

Češka i Slovačka

Ove dvije susjedne države ne samo što imaju zajedničku istoriju,  već je i njihov skepticizam u pogledu vakcinacije protiv korone podjednako velik. Prema istraživanju Slovačke akademije nauka, stopa odbacivanja vakcinacije u obje zemlje je oko 45 posto. Trećina ispitanika smatra da se kovid-19 ne može ocijeniti gorim od gripe i da je epidemija samo dio globalnih napora da se cijepljenje učini obaveznim. Gotovo 39 posto čak vjeruje da je broj umrlih namjerno prenapuhan. Nakon početnog oklijevanja, vlade u Pragu i Bratislavi sada se trude poduzeti kontramjere. Populistički češki premijer Andrej Babis prvi je cijepljen krajem decembra. To je pojasnio time da je na televiziji vidio ženu koja je rekla da želi " najprije pričekati Babisa da se cijepi". U Slovačkoj nisu željeli čekati početak službene kampanje cijepljenja u EU 27. decembra, već su započeli vakcinaciju dan ranije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!