Kako zemlje Europe rasterećuju svoje građane? | Politika | DW | 30.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Kako zemlje Europe rasterećuju svoje građane?

Kancelar Olaf Scholz očito želi jednokratnim isplatama posljedice inflacije učiniti podnošljivijim za građane. Prijedlog je izazvao podijeljene reakcije. Kako druge vlade u Europi rješavaju ovo pitanje?

Život je sve skuplji, ne samo u Njemačkoj. Mnoge zemlje bilježe stope inflacije koje se ne pamte desetljećima. Ključni čimbenik je porast troškova energijekao rezultat sankcija Rusiji uvedenih nakon agresije na Ukrajinu.

Kako bi obuzdala poskupljenje, njemačka vlada je reagirala poreznim i carinskim olakšicama na fosilna goriva. Dugotrajno nezaposleni primaju jednokratnu isplatu od 200 eura, a dječji doplatak se povećava za 100 eura za mjesec dana. Kancelar Scholz sada je predložio da se poslodavci i sindikat u predstojećim redovitim pregovorima radije dogovore o jednokratnoj isplati, koja bi tada bila neoporeziva, a ne o povećanju plaće.

Time se želi spriječiti takozvana spirala plaća i cijena, koja nastaje kada potrošači nominalno imaju sve više novca za kupnju iste količine robe. Time se uklanja ekonomski poticaj za prilagodbu potrošnje oskudnoj ponudi nastaloj zbog rasta cijena.

Prema studiji briselskog trusta mozgova Bruegel, gotovo sve europske vlade poduzele su korake kako bi rasteretile svoje stanovništvo. Međutim, oni slijede sasvim različite pristupe. 

Neki primjeri:

Grčka

Nakon što su građani Grčke morali trpjeti pad realnih plaća gotovo svake godine u prošlom desetljeću, država je sada brzo reagirala kako bi ublažila gubitak kupovne moći. Prema Bruegelovim podacima, Vlada je za to osigurala paket mjera u iznosu od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) - u odnosu na gospodarsku proizvodnju zemlje, stoga je ovaj paket najskuplji u odnosu na cijeli EU. 

Steigende Energiepreise in Deutschland

Troškovi energije su sve veći

Atena je već prošle jeseni odlučila uvesti paušalne mjesečne odbitke do 42 eura mjesečno na privatne i poslovne račune za struju. Paušalnim iznosom Vlada je zadržala poticaj za uštedu električne energije. Osim toga, kućanstva s niskim prihodima i manje tvrtke imaju relativno više koristi.

Međutim, početkom godine Vlada je promijenila strategiju: tvrtke su dobile sniženje cijene od 65 eura po megavatsatu (MWh), a socijalno ugrožena kućanstva za 180 eura/MWh. Sniženje cijene koje je svakako osjetno ako uzmemo u obzir da normalno kućanstvo troši između tri i pet megavat sati godišnje. Po istom principu program rasterećuje i potrošače plina. Nedostatak: manji je poticaj za potrošače da štede energiju. To dovodi do povećane potražnje – a time i do rasta cijena.

Estonija, Litva, Latvija

Ovim redoslijedom, tri baltičke republike prednjače na Eurostatovoj listi zemalja s najvišom stopom inflacije u Europi (vidi grafikon). Također su u prvih šest kada je riječ o rastu cijena energije. Jedan razlog: osim što su uvozile ruske sirovine, tri zemlje su kupovale i veliku količinu električne energije iz Rusije. Zato ih udaljavanje od uvoza energenata iz Rusije pogađa dvostruko.

Prema Bruegelu, ove tri zemlje troše vrlo različite iznose, mjereno po BDP-u, kako bi zaštitile građane od prevelikog povećanja cijena. Estonija, koja je zabilježila najveći rast cijena energije, na mjere troši samo 0,8 posto BDP-a. Većina toga ide kućanstvima s niskim primanjima. Osim toga, Vlada je najprije prepolovila mrežne naknade, a zatim ih i u potpunosti ukinula, kako bi snizila potrošačke cijene. Vlada je na kraju ograničila i cijene plina i struje. Latvija je također isplatila ekonomski slabim kućanstvima paušalnu stopu za troškove energije do 20 eura mjesečno i snizila mrežne naknade.

Litva je uvela najveći energetski paket od tri baltičke države i drugi po veličini među europskim zemljama. Otprilike polovica od oko dvije milijarde eura trebala bi se sliti u izravnu pomoć. S drugom polovicom Vlada želi promicati ulaganja u energetsku neovisnost kroz obnovljive izvore energije.

Mađarska

Mađarski premijer Viktor Orban ograničio je visinu čitavog niza potrošačkih cijena neposredno prije travanjskih izbora, a cijene goriva je zamrznuo još prošle jeseni. Međutim, takve mjere potpuno poništavaju ekonomski važan signal za potrošače: nitko ne ograničava potrošnju iako je robe sve manje.

Međutim benzinske crpke trpe zbog rasta nabavnih cijena goriva. Subvencija u protuvrijednosti od pet eurocenti po litri je, prema tvrdnjama industrijske udruge, potpuno nedostatna, zato se očekuju zatvaranja i stečajevi.

Iako državna financijska pomoć očito nije dovoljna, prema novinskoj agenciji Reuters, mjere bi zemlju unatoč tomu mogle stajati oko pet milijardi eura.

Velika Britanija

Britanci prolaze kroz najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Troškovi energije i goriva također su ovdje važan čimbenik - unatoč mjeri određivanja gornje granice cijena koja je na snazi već dugi niz godina. Međutim, regulatorno tijelo Ofgem tu granicu dva puta godišnje prilagođava tržišnim uvjetima tako da na tržištu ostaju samo pouzdani dobavljači energije. 

England London | Protest gegen steigende Energiepreise

Britanci prolaze kroz najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina

U travnju je ovo regulatorno tijelo ovu gornju granicu povećalo za nevjerojatnih 54 posto - na 1971 funtu (oko 2300 eura). Iznos se odnosi na kućanstvo i godinu za prosječnu količinu plina i struje. U listopadu će svakom kućanstvu račun za energiju automatski biti smanjen za 200 funti. No tih 200 funti građani moraju vratiti nekad u sljedećih pet godina.

No u praksi su rasterećena samo kućanstva s niskim primanjima. Lokalna energetska poduzeća dužna su im dati 140 funti popusta na njihov godišnji račun, koji se plaća iz, posebno za tu svrhu formiranog, profitnog fonda. U budućnosti bi od toga trebalo više građana imati koristi, a i popust bi se mogao povećati.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu