Kako u Hrvatskoj postati sam svoj gazda uz državne poticaje? | Politika | DW | 04.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Kako u Hrvatskoj postati sam svoj gazda uz državne poticaje?

Saloni za uljepšavanje i informatički obrti u Hrvatskoj niču 'kao gljive poslije kiše'. Posljedica je to financijskog poticanja samozapošljavanja, ali i mogućnosti otvaranja paušalnog obrta.

Posao medijskog fotografa je u Hvatskoj već odavno smješten pod rubriku freelancing i outsourcing

Posao medijskog fotografa je u Hvatskoj već odavno smješten pod rubriku freelancing i outsourcing

"Godinama sam radio kao honorarac i to sezonskog tipa", kaže nam kolega Saša iz Zagreba koji radi kao fotograf i snimatelj za nekoliko hrvatskih medija. Kada nije radio, prijavljivao se na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), nadajući se da će pronaći neki stalni posao. Ako bi mu uletjela neka "gaža", tada ga je HZZ- po isplati honorara brisao iz svoje evidencije jer bi mu zarada premašila limit za nezaposlene osobe. I zato mu je njegov savjetnik pri HZZ-u preporučio da iskoristi potporu za samozapošljavanje pa da bude "sam sebi gazda", a da novac koji će mu država tako dati iskoristi za nabavu opreme koja mu nedostaje.

Riječ je o novcu koji se u Hrvatsku prelijeva iz Europskog socijalnog fonda i koji poduzetnici mogu potrošiti na strogo definirane troškove; pretežno za kupovinu opreme te plaćanje doprinosa i najma poslovnog prostora. Država od ove mjere ima višestruku korist: kroz plaćanje mirovinskih i zdravstvenih doprinosa dio novca izravno ulazi u proračun, kupnjom opreme potiče se potrošnja, a ujedno se i smanjuje broj formalno nezaposlenih osoba – što je jedan od glavnih ciljeva svake vlade. Nezaposlenima se s druge strane olakšava ulazak u nesigurne poslovne vode i kroz prvu godinu poslovanja rješava ih se dijela financijskih briga, barem što se obveza prema državi tiče.

"Na taj način oni se rješavaju mene, stave kvačicu da su me zaposlili, a i ja se riješim obaveznog javljanja na malobrojne natječaje za zapošljavanje, jer ovo čim se ja bavim već je davno smješteno u freelancing i outsourcing", govori Saša iskreno za DW.

Paušalni obrti su najpopularniji

On se odlučio za registriranje paušalnog obrta, s obzirom da mu taj model omogućava prihvatljiv trošak obaveznih davanja, a ne mora ni angažirati profesionalnog knjigovođu. U ovom slučaju poslovne knjige vrlo su jednostavne i može ih voditi sam, a doprinosi mu ne prelaze 1.200 kuna mjesečno. Takva vrsta samozapošljavanja, doznajemo, popularna je i među novinarima i informatičarima-programerima.

No prije nego se upustio u cijelu priču, naš je sugovornik morao odraditi obaveznu dvosatnu HZZ-ovu radionicu o samozapošljavanju, a potom i radionicu pisanja poslovnog plana koji sam po sebi nije odveć kompliciran za napraviti. "Riječ je o obrascu na desetak stranica. Djelatnosti obrta sam definirao kroz poslove koje već godinama radim honorarno, sve sam to jasno povezao, napisao realni troškovnik za opremu koja mi stvarno treba i priložio pisma namjere o budućoj suradnji s poslodavcima s kojima već surađujem", objašnjava Saša koji se prijavio za najpopularniju potporu od 55.000 kuna. Umjesto sklapanja ugovora s dosadašnjim naručiteljima posla, on im sada kao obrtnik ispostavlja račune za obavljenu uslugu.

Nakon što mu je potpora odobrena, valjalo je registrirati obrt: "Kroz sustav e-Građani to je stvarno lako. Popuniš obrazac i treći dan ti na e-mail stigne rješenje. Uz snimateljsku djelatnost želio sam registrirati i usluge pripreme za tisak i objavljivanje, jer je i to posao koji godinama radim." Saša objašnjava da ga je nazvala gospođa iz Gradskog ureda za gospodarstvo kako bi mu rekla da ne može registrirati tu djelatnost jer nema vlastiti poslovni prostor ili ugovor o najmu. Kako mu je rješenje o upisu u Obrtni registar trebalo što prije, odustao je od te djelatnosti. "Hrvatska birokracija još nije čula za nomadsku ekonomiju. Ovo čime se bavim u svijetu mogu raditi gdje god imam kameru, internet i računalo, ali u Hrvatskoj ne. Trebalo bi im javiti da smo u 2019. godini", kaže sarkastično.

Birokraciji nikad kraja

I uz sve ove korake bio je tek na pola puta. Trebalo je još napraviti pečat, prijaviti se na Poreznu upravu, potvrditi zadužnicu kod javnog bilježnika, otvoriti poslovni račun i prijaviti se na mirovinsko osiguranje pa sve prikupljene papire predati u HZZ i nekoliko tjedana čekati na potpisivanje ugovora u kojem stoji da će novac biti isplaćen u roku od 30 dana.

"U Poreznoj upravi mi je ljubazna gospođa sve objasnila i bila je od velike pomoći. Savjetovala mi je najpovoljnije modele prijave. Dobra stvar je i što se više nakon prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne moraš ići prijaviti na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, već to ide automatizmom. Čak i činimo neke mikrokorake prema digitalnoj državi, no još uvijek smo na početku", kaže ovaj novopečeni poduzetnik.

Cijela procedura trajala je nešto više od 3 mjeseca i nije za one koji moraju hitno otvoriti posao, kaže naš sugovornik kojem sada ostaje popuniti obrasce i priložiti račune kako bi HZZ-u dokazao da je novac potrošio sukladno planu. "Kroz svo to vrijeme mijenjaju se i cijene opreme pa nakon isplate sredstava skoro svi moraju zatražiti i promjenu troškovnika. A to je još jedan obrazac i još malo čekanja da ti odobre", navodi Saša.

Do potpora nikad lakše

Poticanje samozapošljavanja nije novost u Hrvatskoj. Prvi takav program predstavljen je 2010. godine. Od tada se mnogo toga promijenilo, od same procedure, broja i visine dodijeljenih potpora pa i do uvjeta koje valja zadovoljiti. Primjerice, nekada su potporu mogli tražiti samo oni koji su u evidenciji nezaposlenih proveli najmanje šest mjeseci, a danas je dovoljan samo jedan dan. Oni koji prate ovu temu kažu da do potpora nikada nije bilo lakše doći, ako se imaš volje uhvatiti u koštac s birokracijom.

A da takvih ima puno svjedoče podaci koje smo dobili od HZZ-a. U 2018. godini u potporu za samozapošljavanje uključeno je 6.485 novih korisnika, a u prvih 9 mjeseci 2019. njih 5.599. Na vrhu popisa djelatnosti u koje se ove godine najviše investiralo su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (986 potpora), građevinarstvo (937) i ostale uslužne djelatnosti (655); dok su na začelju umjetnost, zabava i rekreacija (131).

Prvu godinu preživi polovica poduzetnika

HZZ tvrdi da je potpora za samozapošljavanje najuspješnija je i najpopularnija mjera aktivne politike samozapošljavanja koju nešto češće koriste muškarci nego žene. 2018. godine potpore su u 60,74 posto slučajeva dodijeljene muškarcima, dok se u prvih devet mjeseci 2019. godine taj broj popeo 63,44 posto.

Uspješnost mjere ilustriraju podacima da je u 2018. godini od 3.690 završenih ugovora samozapošljavanja, 3.399 ili 92,11 posto poslovnih subjekata nastavilo s poslovanjem 6 mjeseci nakon isteka samozapošljavanja. 12 mjeseci nakon isteka samozapošljavanja 1.756 (47,59 posto) subjekata je nastavilo s poslovanjem.

Hoće li Saša biti u ovoj polovici koja uspješno nastavlja posao nakon poticanog razdoblja? "Ne opterećuje me to, vidjet ćemo. Važno je jedino da godinu dana radim prema predanom poslovnom planu. To je vrijeme u kojem se ne smijem nigdje drugdje zaposliti. Inače moram vratiti dobiveni novac. A poslije kako bude. Ako ništa drugo, bit će kao prije", odgovara.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije