Kako stoje stvari sa solidarnošću? | Evropa | DW | 14.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Kako stoje stvari sa solidarnošću?

Na početku je Europska unija imala problema s usklađivanjem mjera borbe protiv koronavirusa. U međuvremenu je kooperacija poboljšana. No i dalje Bruxelles u principu ne može učiniti mnogo.

Europske članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) se ovog ponedjeljka i utorka po prvi put savjetuju u virtualnom formatu. Glavna tema je naravno pandemija koronavirusa. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u međuvremenu je na Europskom gospodarskom prostoru (EU plus Island, Norveška, Lihtenštajn) i Velikoj Britaniji zabilježeno oko 2.574.000 pozitivnih testova na koronavirus. Više od 184.000 osoba je umrlo od posljedica virusa.

WHO govori o "ogromnoj solidarnosti" među europskim zemljama u koje ova organizacija ubraja i Izrael i neke srednjoazijske zemlje. "To je zadivljujuće: suprotno svim očekivanjima čak i kad su granice bile zatvorene, smo dobili mnogo podrške", kaže Dorit Nitzan, odgovorna za hitne intervencije pri ogranku WHO-a za Europu.

Na početku je bilo problema

Peter Liese

Peter Liese

No izvana gledano, na početku pandemije se baš i nije moglo govoriti o europskoj solidarnosti. Praktički u nizu usamljenih poteza zemlje su zatvarale granice i zabranjivale izvoz medicinske opreme. Sve to bez međusobnog dogovora. Peter Liese, glasnogovornik europskih pučana u Europskom parlamentu za zdravstvena pitanja, zna krivca: "Uvijek su same zemlje članice bile te koje su blokirale zajedničke inicijative koje je pokretao Europski parlament ili komisija."

Problem je da tema javnog zdravstva pripada u kompetencije pojedinih zemalja članica. EU ovdje smije samo pružati podršku ako ju netko zatraži. Čak i ECDC ovdje ima, kako kaže Liese, "vrlo ograničene nadležnosti". "Oni smiju obavljati analize, ali ne davati javne preporuke poput nacionalnih zdravstvenih ureda", zaključuje zastupnik Europske pučke stranke.

Promjene u smjeru više kompetencija središnjih institucija

No, kako nastavlja, to bi se u budućnosti trebalo promijeniti. "Već u sljedećim tjednima će biti predstavljeni prijedlozi koji će ići u smjeru jačanja EU institucija", kaže Liese koji već i sada primjećuje pozitivne pomake. "Suradnja je postala mnogo bolja, bolnice pojedinih zemalja su primale pacijente iz drugih zemalja, a članice EU-a su drugim članicama slale i medicinski materijal", kaže političar i liječnik Liese.

U pozadini borbe protiv pandemije su izmijenjeni i neki zakoni što je omogućilo intenzivniju medicinsku suradnju, ali i potragu za cjepivom.U međuvremenu se i ponude na međunarodnom tržištu medicinske opreme podnose zajednički, na EU razini.I na kraju je tu i dogovor oko 750 milijardi eura vrijednog paketa gospodarske pomoći zemljama članicama. Jedino gdje još uvijek ništa ne funkcionira je aplikacija upozorenja koja je trebala funkcionirati i preko granica pojedinih članica, ali to nije bio slučaj tijekom posebno važne ljetne turističke sezone.

Europski parlament bi trebao raspravljati i o zakonu o prevenciji u slučaju katastrofa. Cilj je stvaranje okvirnih uvjeta za proizvodnju medicinskog materijala i lijekova u EU-u. Pokazalo se da je Europa i po pitanju opskrbe lijekovima i sirovinama ovisna o dalekom istoku, posebice Kini. "Moramo stvoriti uvjete koji bi omogućili da proizvodnja lijekova ponovno bude isplativa i u Europi", kaže Liese.

Borba još nije gotova

Borba protiv pandemije koronavirusa još nije gotova. Od kraja srpnja ponovno diljem Europe raste broj slučajeva. Austrijski kancelar Sebastian Kurz čak govori o "drugom valu".

Kamion na njemačko-českoj granici

Nekoordinirano otvaranje i zatvaranje granica

Predstavnica WHO-a Nitzan strahuje da bi na jesen i zimu zemlje EU-a ponovno mogle posegnuti za mjerama lockdown-a, "To bi bilo štetno za sve. Mi smo tijekom prvog vala shvatili da spašavanje života i očuvanje temelja za normalni život moraju teći usporedo", kaže Nitzan.

Liese također upozorava na nesigurnu jesen i zimu. Njega najviše zabrinjavaju nekoordinirane mjere pojedinih zemalja članica. "Mađarska u potpunosti zatvara granice dok Češka nema nikakvih ograničenja iako tamo munjevito raste broj zaraženih", kaže kršćansko-demokratski političar.

WHO upozorava i na jedan drugi trend: "Zabrinjava me kada vidim da građani sve češće prosvjeduju protiv mjera zaštite protiv širenja pandemije. Uznemiruje me kada čujem govore o imunitetu krda ili čak da pandemija ne postoji."

 

Preporuka redakcije