Kako se formira njemačka vlada?

Svaka stranka na pregovorima ima devet svojih predstavnika. Prvi susret uglavnom protekne, prije svega, u dobroj atmosferi kako bi se stvorila povoljna osnova za pregovore koji slijede. Tom prilikom se formira deset radnih grupa tih stranaka, koje će se tokom narednih nedjelja baviti najvažnijim temama i razraditi koalicioni sporazum. 

U nekim slučajevima – kada postoje različite varijante u okviru izbora nove vlade – koalicionim pregovorima prethode takozvani “pripremni pregovori”.

Vodeća partijska tijela najprije za pregovore odrede svoje komisije. One pregovoraju o koalicionom sporazumu u kojem će biti utvrđeni zajednički ciljevi buduće vlade. Ukoliko postoje pojedini različiti i oprečni stavovi, u tom slučaju stranke traže komprimisno rješenje. Ukoliko o nekim temama ne bude postignut dogovor, onda se one često “stavljaju po strani”, ili se čak i ne pominju. Također se može pregovarati i o raspodjeli vladinih zadataka te o njihovom obimu u odnosu na pojedinačne resore.

Na kraju se postiže dogovor o tome koja će stranka preuzeti odgovarajuće ministarsko mjesto. Pokušava se da stranke u budućem kabinetu budu zastupljene ovisno o njihovoj snazi, koja se mjeri brojem zastupnika u parlamentu. Inače, uglavnom se svim koalicionim strankama prepušta da one same odlučuju o tome koga će poslati u savezni kabinet. Formalno te osobe poziva, u ovom slučaju kancelarka, a zatim ih zvanično imenuje njemački predsjednik. No, niti kancelar niti ministri ne moraju da budu zastupnici u Bundestagu – no, to je u većini slučajeva tako.

Kancelara na prijedlog njemačkog predsjednika bira Bundestag

Prva sjednica novoizabranog Bundestaga se održava najkasnije 30 dana nakon izbora. To je upisano u njemačkom Ustavu, u članu 39. Tada bi mogla ponovo da bude izabrana i njemačka kancelarka Angela Merkel u slučaju da je koalicioni sporazum već dogovoren. Merkelova je najavila da bi bilo dobro da nova vlada bude formirana do 9. novembra kada se navršava 20 godina od pada Berlinskog zida.

“Saveznog kancelara inače bira Bundestag i to na prijedlog njemačkog predsjednika”, kaže se u članu 63 njemačkog Ustava. Ukoliko kandidat za kancelara kojeg je predložio predsjednik ne bude izabran (što se do sada nije desilo), onda Bundestag može u drugom izbornom krugu da se odluči za drugog kandidata.

Kancelar je inače izabran u onom trenutku kada dobije većinu glasova svih zastupnika. U to spadaju i oni zastupnici koji naprimjer zbog bolesti nisu bili prisutni tokom glasanja. To je takozvana apsolutna ili “kancelarova većina”. A to postići je ujedno i jedan od najvažnijih ciljeva koalicionih pregovora. Ukoliko kancelar ne bude izabran ni u drugom krugu, tada je u trećem pokušaju dovoljna relativna većina glasova. Na kraju kancelara zvanično imenuje njemački predsjednik. Ukoliko on to ne uradi, raspušta se parlament i organiziraju novi izbori.