Kako finansirati džamije u Njemačkoj?
29. decembar 2018
Kršćanske crkve
Odakle velike kršćanske zajednice dobivaju novac? Zakonodavci u evropskim zemljama imaju posve različite odgovore. U Njemačkoj država prikuplja porez za crkve. Taj iznos je obično devet posto poreza na dohodak pripadnika crkvenih zajednica. Za naplatu poreza od strane državnih poreznih uprava, crkve plaćaju državi, obično između dva i četiri posto poresknih prihoda.
Kako u Njemačkoj, tako i u Švedskoj i Finskoj, poreske službe prikupljaju novac za crkve. Međutim, taj doprinos u tim zemljama iznosi svega jedan do dva posto oporezivog dohotka. U Francuskoj pak crkve dobivaju državni podsticaj i one su prije svega usmjerene na donacije svojih članova. U Nizozemskoj izostaje podrška države - crkve se moraju brinuti o tome da njihovi članovi sami uplate te doprinose. U Belgiji i Grčkoj, svećenike i državne službenike finansira država, dok se zajednice moraju pobrinuti za održavanje svojih objekata. U Italiji i Španiji je taj porez povećan. No, on ne služi samo za financiranje crkava, nego i italijanske kulture uopće. Iznos tog poreza je veoma različit: u Italiji iznosi osam posto poreza na dohodak, a u Španiji jednu desetinu tog iznosa, odnosno 0,8 posto.
Druge vjerske zajednice u Njemačkoj
I jevrejske zajednice se financiraju porezom koji prikuplja država. On se naplaćuje na temelju dohotka i dobiti stečene ulaganjem kapitala. Kao i kod kršćanskih zajednica, država za tu uslugu dobija između dva i četiri posto od prihoda.
Ipak, prihodima od poreza se ne finansiraju sve vjerske zajednice. Na primjer, oko 800 zajednica Saveza evangelističkih slobodnih crkava (VEF) organizirane su kao javna poduzeća. One se finansiraju putem donacija.
Finansiranje islamskih zajednica
Islamske zajednice zavise od donacija. Osim toga, brojne džamije dobivaju sredstva iz inostranstva. U zajednicama okupljenim oko Ditiba, udruženja bliskog Turskoj – kome pripada oko 900 džamija - molitve predvode imami koji se šalju iz Turske, odakle se i finansiraju.
Iako su u nekim džamijama predviđeni doprinosi od članstva u njihovim udruženjima, to, prema studiji Naučne službe njemačkog Bundestaga, nisu njihovi glavni izvori prihoda. Umjesto toga, te zajednice su djelimično finansiraju prodajom publikacija i drugih proizvoda, kao i prihodima od organiziranja manifestacija, koncerata i kulturnih događaja, navodi se u studiji. "Prema tim podacima, mnoge zajednice najveći dio svog djelovanja finansiraju kroz dobrovoljne donacije vjernika, takozvani zekat, koji se najčešće prikuplja nakon obavljanja džuma-namaza - molitve petkom", navodi se još u studiji.
Prepreke za finansiranje islamskih zajednica prikupljanjem poreza
U suštini, država bi također mogla prikupljati poreze i za islamske zajednice. Međutim, nasuprot tome stoji činjenica da te zajednice ne registriraju svoje članove. To znači da državi nije poznato ko stoji iza te vjerske zajednice. No, to je ključni preduslov da bi se te zajednice pravno mogle priznati kao javne ustanove. Tek kada taj uslov bude ispunjen, država može prikupljati porez za njih. Do sada je samo jedna islamska zajednica stekla status javne ustanove, a to je zajednica Ahmadija u Hessenu. Ona je taj status od pokrajine Hessen dobila 2013. godine.
Ideja prikupljanju poreza za islamske zajednice
Debatu o prikupljanju poreza za islamske zajednice u Njemačkoj pokrenula je pravnica Seyran Ateş, osnivačica liberalne džamije Ibn Rushd u Berlinu. "Dosadašnji sistem treba promijeniti, jer je diskusija o organiziranju islamskih zajednica u Njemačkoj pod ogromnim uticajem iz inostranstva", izjavila je Ateş u intervjuu za DW TV. Taj uticaj se, kako je rekla, mora zaustaviti. jer upravo taj uticaj sprečava muslimane koji žive u Njemačkoj i Evropi i njihove porodice da se integriraju. Ona je istovremeno pozvala muslimane da se što više i aktivnije uključe u diskusiju o identitetu islama koji se prakticira u Njemačkoj. „Oni to sami moraju regulirati Oni moraju paziti na svoju religiju u Njemačkoj. Zbog toga bi muslimani u Njemačkoj trebali uraditi nešto za islam u Njemačkoj."