1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PrivredaSjedinjene Američke Države

Kako SAD koče teško izvojevanu globalnu poresku reformu

Timothy Rooks
31. august 2024

Većina država se slaže da multinacionalne kompanije moraju da prestanu da koriste poreske rupe. Ali čini se da je sporazum oko toga na globalnom nivou još uvijek nedostižan. Mnogi krive SAD.

https://p.dw.com/p/4jerf
Mašina za obračun i ženska ruka sa ceduljom na kojoj su obračunati izdaci
Multinacionalne kompanije koriste rupe u zakonu kad je riječ o plaćanju porezaFoto: YAY Images/moodboard/IMAGO

Diskusije o oporezivanju multinacionalnih korporacija traju godinama. Kada je pokrenuta globalna kampanja za suzbijanje izbjegavanja poreza i usklađivanje međunarodnih poreskih pravila za kompanije koje posluju preko nacionalnih granica - izgledalo je previše dobro da bi bilo istinito.

U prvom planu te borbe za transparentnost je minimalna poreska stopa za multinacionalne korporacije, bez obzira gde posluju. To bi značilo da više ne bi bilo iskorišćavanja poreskih rupa i prebacivanja profita u zemlje sa niskom poreskom stopom.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaže da se takvim izbjegavanjem poreza godišnje gubi 240 milijardi dolara ili 223 milijarde evra.

Činilo se da je 2021. postignut konsenzus nazvan Inkluzivni okvir OECD/G20. Sada preko 140 zemalja pregovara o njegovom sprovođenju.

Globalni sporazum o poreskoj saradnji ima dva stuba: Određeni prihodi na koje treba da se plati porez treba da budu oporezivani tamo gdje su zarađeni. I - korporacijama će biti nametnut globalni minimalni porez.

Minimalna stopa od 15 odsto poreza

Trenutni model predviđa 15 odsto poreza za multinacionalne kompanije sa prihodima većim od 750 miliona evra u najmanje dvije od posljednje četiri godine. Kompanije koje plaćaju manje od 15 odsto poreza moraće to da „dopune".

Neke zemlje su već uvele nova pravila, druge su u procesu. U Irskoj, na primjer, pravilo o minimalnom porezu stupilo je su na snagu 1. januara 2024. Ali pošto se primjenjuje samo na preduzeća sa prometom većim od 750 miliona evra, preko 99 odsto kompanija koje posluju u zemlji i dalje će biti oporezovane po stopi od 12,5 odsto, kaže stručnjak Robert Dever iz Dablina.

OECD je procijenio da će nova pravila pokrivati ​​preko 90% globalne osnovice poreza na dobit, uključujući i one međunarodnih kompanija društvenih medija
OECD je procijenio da će nova pravila pokrivati ​​preko 90% globalne osnovice poreza na dobit, uključujući i one međunarodnih kompanija društvenih medijaFoto: Jonathan Raa/NurPhoto/picture alliance

Plaćanje poreza tamo gde se ostvaruje profit

Pokazalo se da je drugi stub plana OECD-a teži za sprovođenje. Opet, ovo pravilo važi za velike multinacionalne kompanije i reguliše gdje se porezi plaćaju. To znači preraspodjelu određenih prihoda u zemlje u kojima se ostvaruje profit, bez obzira da li je kompanija tamo fizički prisutna ili gdje joj je sjedište.

Ovo pravilo bi trebalo da učini oporezivanje pravednijim za kompanije koje nisu u mogućnosti da koriste poreske rupe. I donijelo bi poreske prihode zemljama koje do sada nemaju ništa od poslovanja tih firmi u svojoj zemlji - posebno siromašnijim.

Da bi se sporazum ostvario, države su rekle da neće sprovoditi sopstvena pravila, te da će lokalni porezi na digitalne usluge biti ukinuti. To je uspjeh bez presedana u međunarodnoj saradnji.

Sporazum je trebalo da bude potpisan do 30. juna, ali do toga nije došlo. Brojne zemlje preispituju svoje učešće, a što je najvažnije, među njima su SAD.

Problemi sa SAD

A učešće SAD je od vitalnog značaja jednostavno zato što bi pravilom bilo pogođeno toliko mnogo kompanija sa sedištem u SAD, kaže Robert Dever.

„Nažalost, to znači da će uspjeh sporazuma vjerovatno zavisiti od političke situacije u Vašingtonu i zastoja u američkom Senatu", rekao je on za DW.

Predsjednik Bajden podržava sporazum, ali nema dovoljno glasova da ga sprovede. A Tramp, koji je protiv takvog sporazuma, zabio bi ekser u njegov kovčeg, ako bude izabran.

„Neuspjeh sporazuma je realna mogućnost zbog neučešća SAD", rekao je Dever.

Drugi problem je što su se na insistiranje zemalja u razvoju uključile i UN i ponudile sopstveni plan za globalnu poresku saradnju. Ova borba za moć razvodnjava plan OECD-a i razbija širi konsenzus.

Muškarac obračunava račune na kalkulatoru
Reforma bi trebala učiniti oporezivanje za kompanije, koje nisu u mogućnosti da koriste poreske rupe, pravednijimFoto: AntonioGuillem/Panthermedia/IMAGO

Poreski rat?

Ako globalni sporazum ne stupi na snagu, države će se ponovo takmičiti jedna protiv druge - nudeći niže poreze.

To bi moglo da se pretvori u „oblik 'poreskog rata'", upozorio je Dever. „I vjerovatno bi dovelo do jednostranih poreza na digitalne usluge, jer bi zemlje tražile nove tokove prihoda da popune svoje rupe u budžetima."

Znaci ovoga se već vide. Kanada je nedavno usvojila zakon o porezu na digitalne usluge, a Novi Zeland i Kenija su započeli sličan proces, dakle upravo ono što je globalni dogovor trebalo da zaustavi.

Velike tehnološke kompanije iz SAD poput Gugla i Fejsbuka biće najteže pogođene i „rizik od kaznenih akcija SAD, kao odgovor na takve poreze na digitalne usluge biće povećan", rekao je Dever.

Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu