Kako njemačke bolnice štede - u trci za profitom | Politika | DW | 13.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

bolesti njemačkog zdravstva

Kako njemačke bolnice štede - u trci za profitom

Privatne klinike namjeravaju da smanje broj zaposlenih i otpuštanjima prije svega u oblasti hitne medicinske pomoći sprovedu mjere štednje. Očito se sada sveti to što planirana reforma nije sprovedena.

Pandemija još traje, a privatne klinike izgleda pokušavaju da sprovedu programe štednje. Prema pisanju nedjeljnika Cajt u maju, njemački medicinski džin Helios sa 86 klinika planirao je da smanji broj zaposlenih.

- pročitajte još: Njegovatelji: Premalo plaćeni heroji koronakrize

Kao odgovor na tu vijest političar demohrišćana (CDU) Denis Ratke objavio je otvoreno pismo u kojem konstatuje da je skandal to što su javna sredstva u visini od deset milijardi evra dodijeljena bolnicama, a sada se smanjuje broj ljekara.

Ratke se ovim osvrnuo na državnu pomoć koju su dobile bolnice tokom pandemije. Navodno bi trebalo da bude otpuštanja iako dotične klinike imaju pozitivne finansijske rezultate.

Diskusija na društvenim mrežama

Na Tviteru se rasplamsala diskusija o otpuštanjima i prestrukturiranju. Prema podacima koje su objavili učesnici diskusije tu se može naslutiti da i Asklepios, drugi veliki njemački lanac kinika, ima plan štednje. Ali, učesnici diskusije su htjeli da ostanu anonimni, jer se plaše pravnih posljedica - pošto njemačka Vlada još nije u njemački pravosudni sistem preuzela direktivu Evropske unije o zaštiti uzbunjivača.

Berzanski koncern Frezenijus, kome pripada lanac klinika Helios, na pitanje sastavljeno na osnovu podataka iz komunikacije na Tviteru reaguje saopštenjem:"Iz postova se, nažalost, ne može razaznati o kojoj problematici je ovdje riječ. Možemo samo da kažemo da mi naša urgentna odjeljenja svakako održavamo u skladu sa našim medicinskim zadatkom i da njima dodjeljujemo adekvatan broj kadrova.

Cenztrala koncerna Frezenijus

Cenztrala koncerna Frezenijus

Izvještaji čovjeka iz sistema

Janoš Damen, stručnjak Zelenih za zdravstvo, kaže da je razgovarao sa ljekarima i može da potvrdi da je tačno ono što neki navode na društvenim mrežama.

Damen je i sam ljekar i radio je do novembra 2020. u hitnoj pomoći. Tek tada je postao poslanik u Bundestagu. On objašnjava da postoje dvije oblasti u kojima se štedi na osoblju. Na prvom mjestu, kaže on, uveden je minimalan broj njegovatelja - ispod kojeg se ne može. A plate se podmiruju iz posebnog budžeta. Zato više ne može da se štedi u oblasti njege, objašnjava Damen i dodaje da se već sada traže drugi putevi za ostvarenje profita poslije pandemije.

Osoblje za njegu dobija zadatke koje su ranije obavljali drugi, recimo - kuriri. A sve te druge zaposlene otpuštaju. Damen se pribojava da bi ovaj način racionalizacije mogle preuzeti i druge klinike. Kao rezultat nemamo bolju zdravstvenu njegu već preopterećene i nezadovoljne njegovatelje i nezaposlene ljude iz drugih uslužnih oblasti, a sve to da bi profit koncerna bio bolji.

Manje specijalista u stanicama hitne pomoći

Damen kaže da ni ljekari nisu pošteđeni mjera štednje: privatni koncerni su postavili sebi cilj da u narednih nekoliko godina smanje broj ljekara za 10 do 20 odsto. Šef lanaca klinika Helios, Frančesko de Meo, u jednom intervjuu je rekao da koncern prosiječno planira po tri mjesta manje po klinici.

Damen opisuje šta to znači za hitnu medicinsku pomoć na tim klinikama: „Tamo više nema specijalista kao što je hirurg, već samo dežurni ljekari koji se brinu o svemu i to ne samo u hitnoj pomoći već i u svim drugim odjeljenjima. On dodaje da su ovim mjerama pogođene uglavnom srednje i manje klinike.

U stvari, zakon je još 2018. odredio model za stanice hitne pomoći ali on nije do kraja uveden pošto nije precizirano i primijenjeno finansiranje modela.

Neostvarena reforma

Damen smatra da postoji velika potreba da se reformiše ovaj medicinski sektor u Njemačkoj: „Upravo je pandemija još jednom pokazala koliko su veliki deficiti u hitnoj medicinskoj pomoći. Vlada nije sprovela reformu koja je već u obliku zakonskog nacrta bila na stolu. Damen kaže da se time izgubilo dragocijeno vrijeme.

Janosch Dahmen

Janoš Damen, stručnjak Zelenih za zdravstvo

„Naposlijetku, nama su u urgentnoj medicini potrebni posebni budžeti i jasan broj zaposlenih za sve medicinske profesije. Ne plaćamo ni policiju ni vatrogasce po tome koliko su pljačkaša uhvatili ili požara ugasili. On dodaje da se više ničim ne može opravdati to što u Nemačkoj, za razliku od mnogih drugih evropskih zemalja i SAD, ne postoji stručno obrazovanje za ljekare hitne pomoći.

Novi pokušaj poslije izbora?

Zeleni prema anketama trenutno imaju dobre izglede da učestvuju u formiranju sljedeće vlade, možda zajedno sa Liberalima. Izgleda da se oni već sada razumiju kada je riječ o zdravstvu.

Uoči parlamentarne ljetnje pauze oba poslanička kluba su preduzela posljednji pokušaj da sprovedu promjene u urgentnoj medicini. Međutim, njihove inicijative su odbijene u odboru za zdravstvo. Za to vrijeme neke klinike očito razmišljaju o novim načinima štednje.

Pogledajte video 21:20

Medicinsko osoblje u vrijeme pandemije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu