Kako je Snowden promijenio Njemačku | Evropa | DW | 17.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Kako je Snowden promijenio Njemačku

U svojoj knjizi Edward Snowden opisuje kako američke tajne službe nadziru ljude prikupljajući podatke o njima - na opšte zgražanje građana i uz pomoć evropskih vlada.

Edwardu Snowdenu je svega 25 godina kada sredinom 2009. počinje da radi za NSA. Posao za najvažniju tajnu službu u SAD, koji on opisuje pojmom "Permanent Record" (Permanentno snimanje) je za mladog kompjuterskog stručnjaka najprije "posao iz snova". A onda opisuje kako ulazi u najmračnije poglavlje i najveću tajnu Američke agencije za sigurnost NSA - "Stellarwind".

Program "Stellarwind" su SAD uvele nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington. Snowden je shvatio da ovaj program nije okončan, kako se službeno tvrdilo, već je nastavio da služi kao instrument za "masovno nadgledanje". "Tehnika se više ne koristi u cilju odbrane SAD-a, nego u cilju kontrole ove zemlje", piše Snowden.

Podsjećanje na nacističku Njemačku

Sakupljanje podataka u velikom stilu, koje provodi NSA, podsjeća mladog američkog špijuna Snowdena na metode nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. On kopa po tajnim aktima i nailazi na PRISM - program uz pomoć kojeg Amerika prisluškuje komunikaciju u inostranstvu. Snowden opisuje kako mu u jednom momentu postaje jasno da će situacija "ukoliko moja generacija nešto ne poduzme, eskalirati".

Snowden odlučuje da informacije, do kojih je došao, stavi na uvid novinarima. On tako postaje Whistleblower - zviždač. Otkrića iz 2013. imala su veliki odjek u svijetu. Snowden tu prepoznaje jednu mustru: "Zemlje, koje su bile najkritičnije prema američkom sistemu totalnog nadgledanja su bile one zemlje koje su najtjesnije sarađivale sa SAD-om". Kao primjer Snowden navodi Njemačku.

Nijemci nakon Snowdenovih otkrića saznaju da njemačke tajna služba Bundesnachrichtendienst (BND) pomaže Američkoj agenciji za sigurnost (NSA) u prikupljanju podataka. Javnost je van sebe - između ostalog i zato što je NSA prisluškivala mobilni telefon kancelarke Merkel. Nakon toga kancelarka je te 2013. godine izjavila svoju čuvenu rečenicu: "Špijuniranje među prijateljima - to nikako ne ide". Ona je obećala da će te tvrdnje biti ispitane.  2014. je njemački parlament oformio Komisiju za ispitivanje prisluškivanja od strane NSA.

Sensburg: Snowden je stavio prst u ranu

Predsjedavanje komisijom preuzeo je profesor prava i političar CDU-a Patrick Sensburg. Sensburg danas kaže kako je Snowden puno toga pokrenuo u Njemačkoj kao i da se građani od tada puno senzibilnije odnose prema ličnim podacima. I njemačke tajne službe su "nedozvoljeno ulazile u privatne podatke i dobro je što je Snowden stavio svoje prste u tu ranu", rekao je tadašnji predsjedavajući Istražne komisije Sensburg. Kao posljedica toga je 2016. godine usvojena reforma zakona o radu BND-a

Sensburg je dugo razmišljao o motivima koji su pokrenuli Snowdena da otkrije šta NSA radi. Njemački političar vjeruje da je Snowden postao zviždač iz duboko "patriotskih razloga" i iz ubjeđenja da to mora uraditi za svoju zemlju.  To je utisak koji Snowden daje i u svojoj knjizi "Permanent Record", čije je objavljivanje svjesno zakazano za 17. september, Dan nezavisnosti SAD. Snowden je uvjerenja da su američke tajne službe prekršile "Bill of Rights" - (op.red. deset dodatnih članova američkog Ustava) i da su zapravo  "hakovale Ustav". I to je Snowden želio iznijeti u javnost.

Ono što Sensburg ne razumije je zašto je Snowden vjerovao da samo ako to publikuje u javnosti može pomoći svojoj zemlji. Snowden međutim opisuje u knjizi zbog čega za njega interno tematiziranje metoda NSA nije dolazilo u obzir. On tvrdi da je praksa NSA "odavno prerasla u ideologiju" i dodaje: "Moji pretpostavljeni nisu samo bili svjesni toga već su aktivno dijelili naređenja da se to radi. Oni su bili saučesnici", piše u svojoj knjizi Snowden.

Snowden Refugees | Anwalt Robert Tibbo und Edward Snowden (Lindsay Mills)

Edward Snowden sa svojim advokatom Robertom Tibbom

Whistleblowing u Njemačkoj

Snowden je tajne dokumente dao na uvid javnosti - i u Njemačkoj bi to bilo krivično djelo. No, nakon NSA-afere otvorena je nova mogućnost da se razgovara o nepravilnostima u njemačkim tajnim službama. Saradnici se u međuvremenu mogu direktno obratiti kontrolnoj instanci u parlamentu odnosno Komisiji za kontrolu rada tajnih službi, sastavljenoj od parlamentaraca. I navodno, oni to i rade.

I u ophođenju prema zviždačima se u Evropi nakon Snowdenovih otkrića mnogo toga promijenilo. EU je donijela odredbu da sva veća preduzeća moraju imati mogućnost odnosno instancu kojoj bi se zviždači mogli obratiti. Od ove godine u Njemačkoj postoji zakon koji dozvoljava odavanje poslovne tajne, ukoliko je to u interesu javnosti i zaštite opšteg dobra.

Patrick Sensburg je generalno za druge načine rješavanja problema ali prihvata Whistleblowing kao "Ultima Ratio" odnosno posljednju mogućnost.

U knjizi "Permanent Record" Snowden optužuje vlade evropskih zemalja što se nisu zauzele za njega. 27 zemalja, članica EU među njima i Njemačku on je, kaže, molio za azil. "Nijedna nije imala hrabrost da se suprotstavi pritisku SAD-a", kaže on. Tako je Snowden ostao u Moskvi, gdje je kako tvrdi u knjizi, bio u tranzitu na putu za Ekvador.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije