Kako je špansko zdravstvo pokleklo pred koronom | Politika | DW | 27.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Kako je špansko zdravstvo pokleklo pred koronom

Španija je važila za zemlju koja ima izuzetnu zdravstvenu zaštitu i to za malo novaca. Ali to se pokazalo kobnim u krizi. Ljekari su preopterećeni, bolničkih kreveta nema dovoljno. Medicinari krive političare.

Internationaler Tag der Pflege - Spanien (picture-alliance/dpa/Á. Laforet/Hm Hospitales)

Medicinske sestre sa maskama na licu padaju jedna drugoj u zagrljaj

Španska metropola Madrid je ponovo postala evropsko žarište pandemije. Hirurškinja Angela Hernandez zna i zašto: "Svuda nedostaje medicinskog osoblja. Samo 22. septembra je u madridske bolnice došlo 3.000 novih pacijenata, od toga 400 na stanice za intenzivnu negu. Mi smo na izmaku snaga."

Na aerodromima u Španiji se više ne vrše testovi, a u primarnoj zaštiti se testiraju samo oni koji imaju simptome. Naprosto, nema dovoljno laboratorija koje bi te testove mogle da obrade. Frustracija među ljudima je velika, pogotovo jer se Španci diciplinovano pridržavaju pravila - uključujući i stalno nošenje maski.

"Možemo da shvatimo da u martu niko nije računao sa pandemijom, mada je tada već bilo naznaka. Ali da političari od tada ništa nisu naučili, to je naprosto razočaravajuće", kaže Hernandez, koja je i potpredsjednica sindikata bolničkih ljekara AMYTS. Neumorno ponavlja koliko je loše plaćeno medicinsko osoblje u većini od 17 španskih autonomnih regiona. 

Spanien Madrid | Gewerkschaft | Ärztin Ángela Hernández (Ángela Hernández)

Angela Hernandez je razočarana španskom politikom

Zdravstveni sistem krojen knap

Jedan od razloga je i to što Španci izdvajaju relativno malo novca za zdravstvo. Tako samostalni djelatnici, koji sami uplaćuju za zdravstveno osiguranje, moraju mjesečno da izdvoje oko 300 eura, a tu je uračunato i penziono osiguranje. U Njemačkoj samo zdravstveno osiguranje zna da dosegne i do 800 eura mjesečno.

"Špansko zdravstvo računa da će brzo da otkrije opasne bolesti i da ih liječi", kaže Alberto Himenez, šef fondacije "Zdravstvena ekonomija" iz Madrida. "Tu naprosto nema resursa za preventivno djelovanje i rehabilitaciju."

Osim toga je u Španiji, a posebno u Madridu, sve je skoncentrisano na malo prostora. "Puno ljudi živi u malim stanovima jer su kirije vrlo visoke. Tako se zaraza brzo širi", objašnjava Himenez.

Zbog preopterećenosti ljekara, vrlo je malo direktnih razgovora sa pacijentima, zbog čega mnoge bolesti ne mogu da budu otkrivene.

"A tu je i duga lista čekanja na operativne zahvate." Kolatelarne štete pandemije će tek da se osjete u mjesecima koji dolaze, smatra Himenez.

Njemačka kao primjer

Zbog svega toga španskim ljekarima i medicinskom osoblju nije dovoljno što im građani aplaudiraju. "Svi bi morali da budu bolje plaćeni, tek onda ćemo i sa pandemijom moći bolje da izađemo na kraj", kaže Hernandez.

U poređenju sa Španijom, Njemačka je u velikoj prednosti jer može sebi da priušti prekomjerne kapacitete. Prije pandemije je to bila slabost, ali sada se to pokazuje kao prednost.

U Njemačkoj na 100.000 stanovnika dolaze 34 kreveta za intenzivnu njegu, a u Španiji samo deset. Osim toga su bolnice na sjeveru Evrope manje i bolje raspoređene po čitavoj teritoriji, dok je u Španiji sve skoncentrisano na velike gradove. U provinciji je malo bolničkih kreveta.

Pa ipak je španski sistem prije pandemije funkcionisao bolje nego njemački. Španija je, nakon Japana, druga zemlja na svijetu po prosječnom životnom vijeku, a Madrid i Barcelona su svjetski centri za medicinska istraživanja. Zemlja raspolaže sa više prvoklasnih bolnica - i sve to za relativno malo para.

Digitalni napredak, ali ne svuda

Ali ova pandemija je pokazala da zemlji nedostaje nešto poput njemačkih Zavoda za zdravstvo koji u svim gradovima preuzimaju administrativnu kontrolu kada počinje borba zaraznih bolesti.

Internationaler Tag der Pflege Spanien (picture-alliance/dpa/D. Zorrakino)

Protesti medicinskog osoblja u Barceloni u maju 2020.

Doduše, i u Španiji se uznapredovalo kod digitalnog izdavanja recepata ili zakazivanja termina kod ljekara, ali "nemamo sistem kojim bismo mogli da utvrdimo kako je do neke infekcije došlo i da inficirane ljude kontrolišemo", žali se bolničarka Rosa Gomer Honrato.

"Podaci inficiranih se uzimaju bez neke logike i stalno se mora telefonirati da se nešto provjeri", kaže Gomer Honrato. "Gubimo mnogo vremena."

Zbog toga se preopterećeno medicinsko osoblje u Madridu odlučilo na štrajk. "Nama je jasno da ovo nije pravi trenutak, ali budući da se od marta ništa nije pomaklo naprijed, ništa nam drugo ne preostaje", objašnjava hirurškinja Angela Hernandez.

U međuvremenu su podnijete i tužbe protiv nekih regionalnih vlada kao i protiv centralne vlade zbog lošeg postupanja u krizi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije