Kako izgraditi institucije za održavanje mira u post-konfliktnim društvima?

Ratni sukobi ne odnose samo ljudske živote i materijalna razaranja: konflikti ostavljaju ozbiljne posljedice na državne institucije, jer uništavaju bazu za njihovu izgradnju i održavanje. U pocjepanom “socijalnom miljeu”, kao i u slučaju Bosne i Hercegovine, i u produbljenom postkonfliktnom etničkom nepovjerenju sa uspastavljanjem “granica” tamo gdje ih nije bilo, uz ratno raseljavanje orginalne populacije - sve to predstavlja ozbiljan, a često dugoročni problem za funkcionisanje institucija. Primjera je naravno mnogo širom svijeta, a BiH je ovaj put poslužila kao povod za opsežnu diplomatsku razmjenu mišljenja.

Izgradnja institucija, u postkonfliktnim društvima, u zemljama koje se oporavljaju od ratnih sukoba, kroz sveopće mirovne napore da se uspostavi ii samoodrživi ekonomski razvoj – tema je koju je službeno Sarajevo vrlo uspješno realiziralo u Vijeću.

Na sljedećoj stranici čitajte kako je Ban Ki Moon pohvalio BiH

Ban Ki Moon pohvalio BiH

Jedan za drugim, više od 40 govornika, u cjelodnevnoj raspravi prepoznavali su gotovo idealan spoj, između osobnog bosanskog iskustva u izgradnji mira i postkonfliktnih institucija sa mnogobrojnim svjetskim žarištima sa sličnim postkonfliktnim posljedicama. U obraćanju Vijeću, kao prvi govornik, glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon, pohvalio je odabir teme, i to upravo od delegacije BiH, koja ovog mjeseca kao nestalna članica - predsjedava Vijećem sigurnosti.

Ban je naglasio kako je Bosna i Hercegovina među onim zemljama koje su relativno brzo, i u nekim segmentima vidljivo uspješno prošle put od notornog primaoca međunarodne pomoći do aktivnog učesnika u održavanju globalnog mira i sigurnosti. To se naravno odnosi na mirovne operacije u kojima je BiH učestvovala, ali i na “ovo učešće u radu Vijeća sigurnosti”.

Prvi čovjek UN-a, također je naglasio, kako je "izgradnja legitimnih institucija opremljenih za poštivanje ljudskih prava - suštinski element procesa izgradnje mira".

BiH, kako je to rečeno, polako izlazi iz šume problema, tražeći načina, da se neutraliziraju oni uvjeti koji “u većini postkonfliktnih zemalja dovode da one dožive povratak sukobu u okviru 10 godina, i pokraj napora da se promoviše mir”. BiH je na sreću taj prag “povratka na staro” već prošla. Ali, kako je to u svome obraćanju Vijeću sigurnosti rekao stalni predstavnik Njemačke u Vijeću sigurnosti, ambasador Peter Witing, ne treba se zavaravati. Jer, “izgradnja država iz početka ne traje godinama već decenijama”.

Njemačka za obnovu bh društva

U svom izlaganju njemački veleposlanik je naveo da se, pri tome ne radi samo o “izgradnji instutitucija” ili “izgradnji države”, već upravo o obnovi “socijalnog miljea”. To ne znači samo obnovu vladinih institucija, već zaživljavanje društva, kroz pružanja šanse, recimo ženama, kao jednim od najvećih žrtava minulog rata u BiH, jačanju vibrantnih socijalnih organizacija ili aktiviranju, kroz razne oblike društvenog angažmana, onih koji su ratovali. Witting je pri tome naveo primjer “djece-ratnika”, koji je osobito izražen u Africi.

“Postkonflikta izgradnja institucija treba biti kombinovana sa izgradnjom nacionalnih kapaciteta u borbi protiv kulture nekažnjavanja i provjeri onih koji krše ljudska prava, posebno u oblasti sudskih reformi, policijskih i korektivnih kapaciteta – kako bi se ponovno izgradilo povjerenje žrtava, kao i javno povjerenje u državne institucije”, rekao je Witting, kao da je prepričavao ozbiljnu bh.svakodnevnicu. I on je ostao među onima koji su izrazili optimizam da će se to stanje prevazići.

Njemački je veleposlanik tom prilikom u Vijeću sigurnosti govorio i o važnosti međunarodne pomoći u izgradnji širokog spektra izgradnje postkonfliktnih institucija: Witting je uzeo za primjer važnu ulogu koju su u početku legalnog procesuiranja optuženih za ratne zločine, u BiH igrale međunarodne sudije i tužitelji, a koji su svoja mjesta - kroz izgradnju institucije Državnog suda BiH prepustili domaćoj jurisdikciji. Istaknuo je to kao primjer preuzimanja domaće odgovornosti nad međunarodnim faktorom.

Na sljedećoj stranici čitajte o važnosti bh. iskustva i konkretnim rezultatima

Konkretni rezultati

O toj tranziciji i preuzimanju državnih institucija u BiH, govorila je i američka veleposlanica u Vijeću sigurnosti Susane Rice, koja je istaknula, važnost preuzimanja Ministarstva odbrane BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Centralne banke BiH. Slično je govorio i stalni predstavnik Velike Britanije Mark Lyall Grant, koji je naglasio, da pored sve međunarodne pomoći “primarna odgovornost za prevenciju konflikta - ostaje kod nacionalnih vlada koje skupa sa civilnim drštvom igraju (tu) važnu ulogu”.

Ništa manje važna nije ni borba protiv korupcije, te osiguravanje fondova za pomoć medijima koji podupiru demokratsku tranziciju, rekao je francuski ambasador u Vijeću sigurnosti, Gerard Araud.

O važnosti bh. iskustva, koja mogu poslužiti “za dalju optimizaciju mehanizama i omogućiti nam bolje razumijevanje postojećih problema u tom segmentu", govorio je i ruski veleposlanik u UN-u, Vitalij Čurkin. U pomalo disonatnom tonu, Čurkin je rekao i “da bi logika napora izgradnje mira trebalo da se rukovodi principom nacionalnog vlasništva, jer samo domaći lideri mogu izgraditi održivi mir”. Čurkin je naglasio da im u

tome više ne treba međunarodno mentorstvo.

Otvorenom debatom, koja je pored svih oprečnih mišljenja među bh. državnim institucijama u Sarajevu, na koncu predsjedavao stalni predstavnik BiH u UN-u, aktualni predsjednik Vijeća sigurnosti Ivan Barbalić. Pokazalo se da diplomatska razina ovog skupa i nije bila toliko važna koliko se to početkom mjeseca mislilo, već da je bilo važno šta će se na ovoj raspravi govoriti. Govoreći o iskustvima BiH, Barbalić je između ostalog govorio o važnosti ranog započinjanja izgradnje institucija u postkonfliktnom društvu, kao jednoj vrsti garancije da se sukobi ne obnove.

Autor: Erol Avdović, Njujork

Odg. urednik: Svetozar Savić