Kako izaći iz krize?

Odbor guvernera Europske banke za obnovu i razvoj analizirat će rezultate mjera, uvedenih kao odgovor na financijsku krizu koja je uzdrmala nacionalna gospodarstva, a odredit će i strategiju za slijedećih pet godina.

U raspravama na do sada održanim forumima, na kojima su sudjelovali predstavnici više od 60 zemalja, najviše je govora bilo o tome kako pomoći regiji, posebno u razdoblju oporavka od krize.

Dugotrajan oporavak

Inače, dosadašnja pouka iz ove krize je da treba naći nove izvore financiranja za poboljšanje poslovnog okružja, privatizaciju državnih tvrtki i komercijalizaciju infrastrukture, ali se okrenuti i jačanju domaćih financijskih tržišta. Predsjednik EBRD-a

Thomas Mirow čelnicima jugoistoka Europe nije tajio da će oporavak biti dugotrajan i težak. Zbog toga im je savjetovao da političku potporu usmjere u razvoj lokalnih financijskih tržišta, potporu malom i srednjem poduzetništvu, energetskoj učinkovitosti, regionalnoj trgovini i nastavku europskih integracija a sve kako bi zemlje regije ostvarile gospodarski rast. Izrazio je i spremnost da EBRD, inače najveći investitor u regiji, nastavi s ulaganjem jer: „…mnogi sektori, kao što su turizam i poljoprivreda, ne mogu napredovati bez ove banke.“ Ova banka je i osnovana 1991. godine kako bi bivšim komunističkim i socijalističkim zemljama pomogla pri prelasku na tržišno gospodarstvo.

Hrvatska spremna pružiti pomoć

Na današnjem (14.05.) radnom ručku sudjelovali su predsjednici vlada Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije te zamjenik premijera Moldavije. Premijerka Kosor tijekom dana održava niz bilateralnih susreta s kolegama iz država nastalih raspadom Jugoslavije. Hrvatska je spremna, istaknula je premijerka tijekom današnjeg razgovora s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim, da kao članica NATO-a i buduća članica Europske unije aktivno pomaže svim državama regije na tom putu.

Uz to, glavna će tema svih bilateralnih razgovora biti globalna gospodarska kriza i kako si međusobno pomoći u izlasku iz nje, odnosno kako smanjiti teret krize i potaknuti gospodarski rast. Jer, kako je priznao i Mirow „grčka kriza može usporiti napore za oporavkom“.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić