Kako do konsenzusa u slučaju Sejdić-Finci?
27. oktobar 2011Ambasador BiH u Švicarskoj Jakob Finci i aktivista Vijeća Roma Dervo Sejdić tužili su BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer im, kao pripadnicima nacionalnih manjina, Ustav onemogućava pravo da budu birani na funkcije u državnim institucijama vlasti, Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Evropski sud je donio presudu u korist Fincija i Sejdića, a državni Parlament formirao je Privremenu komisiju koja bi do kraja novembra trebala pripremiti amandmane na Ustav BiH.
Članovi Komisije izabrani su iz trinaest političkih partija zastupljenih u državnom Parlamentu. Svi su dostavili prijedloge za ustavne promjene kako bi se provela presuda Evropskog suda. Razlike u ponuđenim rješenjima su očite. Političari iz Federacije BiH su za opsežniju ustavnu reformu koja bi se uglavnom bazirala na tzv. "aprilskom paketu", dok politički lideri iz Republike Srpske smatraju da ustav BiH treba promijeniti tek toliko da zadovolji Evropski sud.
Ohrabruje transparentan rad Komisije
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić ne vjeruje da bi samo formiranje kluba nacionalnih manjina u Domu naroda eliminiralo diskriminaciju iz državnog Ustava. "Neki predlažu da Predsjedništvo BiH i dalje čine tri člana s tim da bi se i pripadnicima nacionalnih manjina omogućilo kandidiranje. To znači da kandidati nacionalnih manjina nikada ne bi bili izabrani. Drugi predlažu da se članovi Predsjedništva biraju na posrednim izborima, dakle u Parlamentu", kaže Šehić.
Šehić se nada da bi ovoga puta političari mogli postići dogovor jer se problem rješava u institucijama vlasti i otvoren je za javnost, što do sada nije bio slučaj. "S druge strane, bitno je da su političari shvatili kako treba dati šansu i nevladinom sektoru, odnosno civilnom društvu. To je dobro jer bez civilnog društva nema demokratije. Koliko će politička odgovornost biti izražena kroz usvajanje amandmana to ćemo vidjeti, ali nikada ne treba gubiti nadu", smatra Šehić.
Sumnje Jakoba Fincija
Jakob Finci nije ubijeđen da će trinaest članova Komisije konsenzusom donijeti zadovoljavajuću odluku "jer se radi o predstavnicima trinaest političkih partija koje se ne mogu dogovoriti ni oko formiranja Vijeća ministara". Finci tvrdi da se stranački prijedlozi provođenja presude Evropskog suda mogu podijeliti na "dva fronta", izražavajući pri tome bojazan da na političke lidere neće uticati prijedlozi nevladinog sektora i Vijeća nacionalnih manjina.
"Ako su naši naredni izbori tek 2014. godine, mislim da ove naše političke stranke koje participiraju u državnom Parlamentu vjeruju da imaju rok do maja 2014. godine da to usaglase. Siguran sam da međunarodna zajednica, na prvom mjestu Vijeće Evrope, neće prihvatiti kao validne opće izbore 2014. godine, ako u međuvremenu ne dođe do implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava", upozorava Finci.
Autor: Samir Huseinović
Odg. urednica: Zorica Ilić