Kako djeluju krijumčari u Srbiji i BiH | Kiosk | DW | 03.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Kako djeluju krijumčari u Srbiji i BiH

Njemačka štampa bavi se novom migrantskom rutom na Balkanu. Iz jednog dokumenta, koji su izradili oficiri za vezu sa EU iz Srbije, a koju je na uvid dobio list Welt, može se vidjeti kako djeluju bande krijumčara ljudima.

Na Balkanu se povećava broj migranata. To još nije cifra, koja je bila 2015. i 2016. ali političari u Briselu su alarmirani. „To što izbjegličke familije koriste najnoviju rutu preko BiH do Hrvatske znači da tu rutu krijumčari ljudima smatraju relativno sigurnom. To opet ukazuje da bi se uskoro broj izbjeglica mogao jako povećati“, kaže jedan visokorangirani predstavnik EU.

7.100 migranata stiglo je u BiH u prvih šest mjeseci 2018. godine, što je - ako se uporedi sa 2017. godinom kada je 755 izbjeglica stiglo u ovu zemlju, razantan porast. Oficiri za vezu iz Srbije su po nalogu EU napravili  dosije u kojem se vidi kako djeluju krijumčarske bande: kakve su cijene i kakva je ponuda odnosno kako je organizovano ubacivanje ljudi u EU.

Granično područje između Albanije i Crne Gore je okosnica rute koja prolazi kroz Albaniju i koju migranti sve više koriste. Najprije stižu u Grčku preko Sredozemnog mora ili preko turske rijeke Evros na samoj granici.Iz Grčke se preko Albanije i Kosova dolazi u Srbiju ili Crnu Goru. Odnedavno se obje ove rute spajaju u BiH, jer su se šanse da se dospije u EU preko tradicionalne rute koja preko Srbije vodi u Mađarsku, znatno smanjile", piše die Welt. 

Nema više toliko prelazaka mađarsko-srpske granice

Nema više toliko prelazaka mađarsko-srpske granice

List se potom osvrće na saznanja do kojih su došli  oficiri za vezu sa EU iz Srbije. „Svaki migrant koji iz Srbije želi biti prebačen u EU, u prosijeku mora platiti 3.000 eura. Vožnja taksijem od Srbije, preko Mađarske do Beča košta između 6.000 i 8.000 eura. Afganistanci i Pakistanci, koji sve češće koriste Balkansku rutu, za bijeg iz svoje domovine u EU plaćaju 10.000 eura po osobi.

Bijeg u EU nudi se putem društvenih mreža

Cijela suma se ne isplaćuje odmah već u ratama, na svakoj pređenoj granici. Krijumčari sve više na društvenim mrežama nude bijeg iz BiH ili Srbije u EU i to na jezicima: urdu, dari, paštu i sorani. Time se oni obraćaju direktno Afganistancima i Pakistancima, ali i ljudima iz Bangladeša, Iraka i Irana. 

Pogledajte video 01:54

Sreću našao na 'Balkanskoj ruti'

Najveći broj migranata trenutno koristi rutu od Grčke preko Makedonije i onda kroz ostale zemlje Balkana. Najčešće je riječ o maloljetnicima iz Afganistana i muškarcima iz Pakistana. Zašto – za sada nema odgovora. Muškarci su radom na crno u Grčkoj zaradili novac za nastavak putovanja. 800 eura košta put od Grčke do Srbije. 

Od svih nacija, posebno su tražene usluge krijumčara ljudima iz Pakistana. Oni imaju najbolju mrežu. Na granici Srbije i Crne Gore je velika kuća u kojoj krijumčari maltretiraju svoje mušterije, stoji u izvještaju oficira za vezu iz Srbije.

Za razliku od krijumčara iz Afganistana i Pakistana, jako malo je prezentno onih iz Irana. Iranci avionom dolaze u Srbiju. Nerijetko su to majke sa djecom. Žene kažu da bježe od nasilja u porodici odnosno braku. One su očajne. Potom dolaze muškarci i žele da uzmu djecu i da ih vrate u Iran. 

Jedna od raširenih tehnika krijumčara u Srbiji je ući u izbjegličke logore i pomiješati se sa izbjeglicama. Ovi kriminalci zloupotrebljavaju izbjeglice, ali po pravilu ih niko ne prijavljuje. Jedan od najvećih takvih logora je Obrenovac u Beogradu. Krijumčari ulaze u razgovor sa izbjeglicama i povezuju ih sa operativcima, koji imaju privatne stanove, izvan izbjegličkog centra. Oni ih onda povjeravaju najčešće maloljetnom „vođi“ koji ih vodi do granice. Tako maloljetnici zarade novac za život u Srbiji, a poslije i za bijeg u EU.  

priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu