1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako da se oporavi makedonska demokratija?

Elizabeta Miloševska Fidanoska
7. decembar 2016

Prof. dr Florijan Biber i stručnjak za jugoistočnu Evropu vratio se nedavno iz posjete Makedoniji i izjavio da će biti potrebno mnogo vremena da se ponovio uspostavi demokratija u Makedoniji.

https://p.dw.com/p/2Tpgl
Florian Bieber Politologe Uni Graz
Foto: privat

DW: Gospodine Biber, prije nekoliko dana ste bili u Makedoniji. Kako ste doživjeli raspoloženje u zemlji usred predizborne kampanje?

Florijan Biber: Kao vrlo napeto. Vidi se da je mnogo toga u igri i relativno je nejasno kakav će biti rezultat. U tom pogledu je situacija otvorena – okarakterisao bih je kao vrlo zategnutu.

Lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski stalno ponavlja da će narod 11. decembra riješiti krizu. On traži većinu kako, citiram, „ne bismo više bili ucjenjivani". Šta Vi očekujete? Hoće li vladajuća stranka ponovo osvojiti potrebnu većinu, ili će doći do preokreta?

Teško mi je da iznosim predviđanja jer ankete već predviđaju da će rezultat biti tijesan. Nije jasno ko će pobijediti. Mislim da dosadašnja vladajuća stranka VMRO-DPMNE naravno želi da zadrži vlast u rukama, pošto se ne radi samo o vlasti, već i o pitanju suočavanja sa optužbama na račun stranke; rizik je u tome da je moguće da onaj ko izgubi vlast završi u zatvoru, a ako ostane na vlasti, može da se postara da svi ti skandali padnu u zaborav. Smatram da će se ta stranka naći na velikom iskušenju da utiče na izbore u svoju korist. Treba pažljivo pratiti kako protiču izbori, koliko su čisti. Mislim da je u igri veliki ulog. To važi i za opoziciju, jer ako ona izgubi na izborima, biće velika vjerovatnoća da ona bude gurnuta još dalje na margine. Zbog toga smatram da su ovo izbori odluke. Teško je predvidjeti ko će pobijediti. Mnogo zavisi i od toga koliko su jake razne albanske stranke ili stranke za koje glasaju Albanci.

Evropska unija insistira na sprovođenju u djelo reformi odnosno preporuka iz Pribeovog izvještaja jer smatra da je to izlaz iz unutrašnje političke krize u državi. Kada se uzmu u obzir način funkcionisanja Specijalnog državnog tužilaštva ili skandal sa prisluškivanjem, da li bi dublje reforme uopšte bile moguće u slučaju pobjede VMRO-DPMNE? Može li onaj ko je dio problema biti dio rješenja?

Smatram da to nije vjerovatno, između ostalog i zato što je stranka rekla, odnosno, Nikola Gruevski je jasno rekao, da bi pobjedu smatrao okončanjem međunarodnih intervencija, što de facto znači da bi stranka u slučaju pobjede okončala istrage iz prošlosti. U tom pogledu teško je povjerovati da će ta stranka da se kritički suoči sa tim pitanjima i da će pustiti Specijalno javno tužilaštvo (SJO) da radi svoj posao. Naravno da će u slučaju pobjede VMRO vjerovatno da se javi pritisak spolja da se u prvi plan stave neki drugi političari. Ali, mogućnosti pritiska spolja su vrlo ograničene, a vladajuća stranka će novi mandat garantovano vidjeti kao mogućnost da se tom pritisku lakše odupre. Znači, smatram da supstancijalno suočavanje sa problemima opisanim u Pribeovom izveštaju ne može da se zamisli u slučaju pobjede VMRO-DPMNE.  

Mazedonien | Kundgebung der Oppositionspartei SDSM in Skopje
Predizborni skup opozicione stranke SDSM u Skoplju Foto: Getty Images/AFP/R. Atanasovski

Kako vidite blisku budućnost zemlje u odnosu na EU i NATO? Da li će sastav sljedeće vlade u Skoplju imati uticaja na nju?

Naravno. Smatram da će teško moći da se zamisli napredak ka NATO i EU sa vladom koju predvodi VMRO. Mislim da neće biti moguće ni suočavanje sa stanjem u unutrašnjoj politici i demokratiji. Teško je zamisliti i da je stranka spremna da se upusti u kompromis sa Grčkom, što je neophodno za napredak. Mislim da će biti veoma teško ostvariti napredak na tom planu, što ne znači da bi opoziciji bilo lakše. Nalazimo se u krizi NATO i krizi EU tako da je napredak težak sam po sebi. Blokada Grčke posljednjih godina je bila neproduktivna kada je riječ o poziciji Makedonije, i sigurno neće biti lako da se to promijeni, sve i ako ima signala da su odnosi između Makedonije i Grčke na informativno- tehničkom nivou bolji nego što su bili proteklih godina. Tu postoji određeni potencijal, ali će odlučujući napredak u odnosima zavisiti i od mjere u kojoj će druge zemlje, na primjer Njemačka, da se založe za rješenje tog sukoba. Situacija nije ohrabrujuća, jer zbog krize EU i krizne situacije na svijetu nije baš vjerovatno da će se naći energija i motivacija i za to.

Da li biste rekli da se Zapad iskreno interesuje za stanje u Makedoniji, ili se njenim vladarima sve prašta dokle god ne vladaju nemiri i dokle god izbjeglice ne prolaze dalje na sjever?

Mislim da na Zapadu i u EU postoje različita gledišta. Nije u pitanju samo jedan akter, već ima raznih aktera koji na stvari gledaju sa različitih pozicija. Prilikom posljednje posjete austrijskog ministra spoljnih poslova Sebastijana Kurca Makedoniji i njegovog predizbornog nastupa za VMRO-DPMNE, on je rekao da stabilnost i saradnja oko izbjeglica imaju prednost nad unutrašnjo-političkim reformama i integraciji u EU. To gledište sigurno nije usamljeno. Sigurno ima i drugih gledišta u EU. Ja, na primjer, smatram da je Njemačka imenovanjem specijalnog opunomoćenika za Makedoniju, pokazala da je zainteresovana za unutrašnjo-politčke prilike i demokratizaciju koje prevazilaze pitanje stabilnosti. U tom pogledu vidim u EU dvije različite struje, koje dijelom vuku u različitim pravcima.

Mnogi Makedonci ne vjeruju u brz oporavak makedonske demokratije. Kako vidite Makedoniju u narednim godinama?

Mislim da izbori pružaju šansu da se ta pitanja prorade, ali demokratija koja je u krizi ne može se ponovo uspostaviti preko noći. To znači da nije važna samo mogućnost da se uz pomoć SJO i drugih procesa savlada kriza, već valja promijeniti i strukture. Upliv stranačke politike na javnu upravu je toliko jak da se donose dijelom vrlo jednostrane političke odluke, a pravna država je podrivena. Sve to se ne može popraviti preko noći. To će biti i veliki izazov za civilno društvo ukoliko pobijedi opozicija, jer će ona morati da pazi da ne preuzme stare strukture i samo ih podredi svojim interesima, već da zaista pokrene reforme i sistem usmjeri u pravcu demokratije. To je sigurno – kao što znamo iz iskustva sa drugim zemljama – dugotrajan proces.

 

Prof. dr Florijan Biber je šef Centra za južnoevropske studije na univerzitetu Karla Francensa u Gracu. U svom naučnom radu bavi se uglavnom političkim sistemima zemalja jugoistočne Evrope, kao i procesom demokratizacije i etničkim konfliktima.